Rast cijena hrane u BiH postaje sve ozbiljniji problem koji izravno pogađa svakodnevni život građana. Dok su plaće uglavnom stagnirale, cijene osnovnih životnih namirnica nezaustavljivo su rasle, stvarajući dodatni pritisak na već oslabljeni standard stanovništva.
Poskupljenja po godinama
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2023. i prvoj polovini 2024. cijene hrane su porasle u prosjeku za 11,3%, dok su pojedine kategorije zabilježile i dvoznamenkaste stope rasta: kruh i žitarice +14%, meso +10%, mlijeko, sir i jaja +12,5%, povrće i voće +16 - 18%. Ulje i masnoće i dalje su visoko unatoč blagom padu nakon vrhunca iz 2022. Nažalost, cijene su nastavile rasti i u ovoj godini. Potrošačka košarica dosegnula je vrtoglav iznos od 3180 KM, iznos je to koji je nedostižan za većinu kućanstava u BiH. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za travanj ove godine iznosila je 1545 KM, dok je minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, 1000 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 48,58 posto. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je tek 31,44 posto.
Samo za troškove prehrane četveročlane obitelji prošlog je mjeseca trebalo izdvojiti 1441,30 maraka. Da iznos potrošačke košarice samo raste, pokazuju podaci Saveza samostalnih sindikata BiH iz prethodnih godina. Tako je iznos potrošačke košarice u lipnju prošle godine bio 2964,10 KM, od čega je gotovo polovina otišla na prehranu, odnosno riječ je o iznosu od 1297,20 KM, dok je iznos prosječne plaće bio 1364 KM. U lipnju 2023. godine košarica je iznosila 2768,40 KM, a na prehranu se izdvajalo 1204,60 KM. Prosječna plaća u tom razdoblju iznosila je 1233 KM. Minimalni troškovi četveročlane obitelji u lipnju 2022. godine iznosili su 2640,21 KM, a od toga za prehranu se izdvajalo 1206 KM. Iznos prosječne plaće tada je bio 1080 KM. Godinu prije sindikalna potrošačka košarica iznosila je 2042,34 KM. I tada je najveća stavka bila prehrana, i to 911,22 KM, dok je prosjek plaće bio nešto viši od toga, odnosno 990 KM. U lipnju 2020. godine iznos košarice bio je 1840,87 KM, a na kategoriju prehrane je odlazilo je 821,45 KM, dok je prosječna plaća iznosila 947 KM. Dakle, na hranu je prije pet godina trošeno 821,45 KM, a sada 1441,30 KM, što znači 620 KM manje nego sada. Kategorija “stanovanje i komunalne usluge” je, prema posljednjim podacima, iznosila 451,50 KM, a u lipnju 2020. godine 351,37 KM. Prije pet godina stavka za odjeću i obuću iznosila je 200 KM, a sada 360 KM, dok se za prijevoz izdvajalo 119,70 KM, a u proteklom mjesecu 160 KM.
Građani ne vide rezultate
Rast cijena osnovnih životnih namirnica i usluga nastavlja nadmašivati rast plaća, zbog čega građani sve teže preživljavaju. Iako postoje kontrole tržišta, učinci su minimalni. - Imamo najveći iznos potrošačke košarice otkako se rade analize. Rast cijena i troškova života više ne prati rast plaća - navode iz sindikalnih organizacija obaju entiteta. Prema podacima sindikata, gotovo polovina mjesečnih troškova i dalje otpada na prehranu. Istodobno, cijene u sektorima stanovanja, režija i brojnih usluga nastavljaju rasti diljem zemlje. Božana Radomir iz Saveza sindikata RS-a upozorava da je rast cijena konstantan i neopravdan. - Od kraja 2021. imamo stalni rast cijena, uvezenu inflaciju, probleme s energentima. Svako povećanje plaća bilo je samo usklađivanje, ali nije moglo pratiti rast troškova života. Danas dvije trećine radnika ne može plaćom pokriti ni 30 do 50% potrošačke košarice - kaže Radomir. Građani sve češće tragaju za popustima, kupuju manje količine i primjećuju nove “trikove” u trgovinama.
- Imam osjećaj da je to sve dogovor između trgovina. Cijene skaču, hrana je najgora. To kod nas nikad stagnirati neće - kazala je jedna sugovornica iz Mostara, piše N1. - Pola kilograma kave je 15 KM, kilogram 30. Svaki dan dođeš, nova cijena - dodao je građanin iz Banje Luke. Iako trgovci poskupljenja pravdaju povećanjem plaća, poreza i cijena energije, analize pokazuju da stvarni rast ulaznih troškova ne opravdava toliki skok maloprodajnih cijena. Jovan Vasilić, predsjednik Udruge potrošača “Zvono” iz Bijeljine, smatra da je situacija alarmantna, dok nadležni u RS-u tvrde da marže nisu prekoračene.
Ministar trgovine i turizma RS-a Denis Šulić izjavio je: “Nastavljamo inspekcijske kontrole marži na osnovne životne namirnice i robu široke potrošnje. Prema izvješćima, marže trenutačno ne prelaze visinu definiranu uredbom.” Međutim, javnost ne vidi konkretne rezultate. Prethodne mjere, poput ograničavanja marži ili bojkota trgovina, nisu dale dugoročne učinke. Cijene ne rastu više stihijski, već planski, i sve ih je teže ispratiti. Građani šute, političari ostaju nijemi, a inspekcija tek povremeno reagira. U isto vrijeme trgovci ostvaruju ekstraprofit, a proračunski prihodi od PDV-a nikada nisu bili veći. •
Otvori KEKS Pay
