Poslodavci u Bosni i Hercegovini ponovno su problematizirali duljinu bolovanja koje koriste radnici u ovoj zemlji, a to je bilo i jedna od tema Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritorij Federacije BiH. Poslodavci inzistiraju na reformi ove oblasti, odnosno izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju kojim bi se ona uredila tako da se spriječe zloupotrebe, piše Večernji list BiH.
Sve veći broj radnika, nažalost, gotovo svakodnevno zloupotrebljava sustav i koristi bolovanje, i to, prema izjavama mjerodavnih i poslodavaca, ne jednom, nego više puta te tako mjesecima ne rade.
U bh. javnosti dulje se raspravlja i polemizira kako stati na kraj zloupotrebama, prepoznati stvarne potrebe bolesnih radnika te kako sankcionirati one koji nanose štetu i poduzeću u kojem rade i kolektivu i u konačnici državi.
Rigoroznije kazne
- Poslodavci smatraju da je ovo što se događa u BiH nenormalno. Da radnik prosječno ostaje na bolovanju 40 dana, dok se u Europskoj uniji to kreće oko sedam dana. Resorni ministar iznio je stav da će se do kraja ovoga mjeseca održati tematska sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća s prijedlogom kako smanjiti broj dana koji idu na teret poslodavca. Njihov je prijedlog bio da se 42 dana svedu na 15 dana ili da se nađu metode da se one koji zloupotrebljavaju bolovanje rigorozno kažnjava - naveo je predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) Safudin Čengić. S prijedlogom poslodavaca vezanim uz smanjenje trajanja naknade bolovanja koje ide na teret poslodavca sa sadašnja 42 na 15 dana ne slažu se iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović već je ranije u izjavama za medije naveo kako je Sindikat protiv prijedloga Udruge poslodavaca Federacije BiH da se plaćeno bolovanje umanji s 42 dana na 15 te da na to neće pristati. Naglasio je kako problem “iskorištavanja instituta bolovanja” nije do radnika, a ni do poslodavca, nego do liječnika koji potpisuju ta bolovanja i razloga zbog kojih ih potpisuju. Inače, kako su ranije naveli iz Udruge poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, problem je kulminirao nakon usvajanje odluke o iznosu najniže plaće za 2025. godinu kojom prilikom nije utvrđeno da se minimalna plaća odnosi na efektivan rad, a ne i na radno-pravni status s bolovanjima u radnom odnosu. Dakle, radnik koji radi za minimalnu plaću isti iznos dobiva i kada radi i kada je na bolovanju (izuzev troškova prijevoza i toplog obroka). Iz Udruge poslodavaca Federacije BiH su krajem prošle godine podsjetili na tri pitanja koja bi, kada je riječ o bolovanju, po njima, trebalo redefinirati.
- Prvo, smanjenje naknade bolovanja koja ide na teret poslodavac sa sadašnja 42 na 15 dana, a ostatak da ide na teret nadležnih institucija zdravstvenog osiguranja. Time bi se spriječile zloupotrebe, povećala kontrola te bi se rasteretilo poslodavce. Drugo, očekuju se izmjene propisa prema kojima poslodavci snose teret isplata naknade plaće u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti, što je sada definirano tako da je riječ o obvezi poslodavaca bez obzira na to je li do ozljede došlo na radnom mjestu ili izvan radnog mjesta i bez obzira na postojanje ili nepostojanje krivnje poslodavca za ozljedu.
Brisanje dijela odredbi
Također smo tražili brisanje odredbi koje obvezuju poslodavce na dodatne troškove zdravstvene zaštite i reosiguranje, koje u praksi i nije moguće provesti jer taj institut/proizvod nikada nije uspostavljen i ne postoji na tržištu Federacije BiH - naveli su tom prilikom iz ove udruge. Zaključili su kako je cilj njihovih prijedloga rasterećenje poslodavaca od neopravdanih troškova, poboljšanje poslovnog ambijenta, usklađivanje propisa s propisima najvećeg broja država u Europi i okruženju te kontrola odobravanja i korištenja bolovanja i sprječavanje zloupotreba.
Otvori KEKS Pay
