Obilježavanje 9. siječnja kao Dana Republike Srpske i ove godine, unatoč pravomoćnim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojima je taj datum proglašen neustavnim, predstavlja kontinuitet političkog prkosa ustavnom poretku države te nosi ozbiljne pravne, političke i društvene posljedice, upozoravaju stručnjaci.
Profesor ustavnog prava na Internacionalnom sveučilištu Burch Davor Trlin ističe da se obilježavanje 9. siječnja ne može promatrati kao izolirani incident, već kao nastavak dugogodišnje politike istih ili ideološki srodnih političkih elita u Republici Srpskoj. Naglašava kako se taj datum veže uz 1992. godinu, iako Republika Srpska tada pravno nije mogla postojati, jer kao entitet nastaje tek stupanjem na snagu.
Prema njegovim riječima, sve što je prethodilo Daytonu imalo je obilježja de facto paradržavnog poretka koji se suprotstavljao legalnim institucijama Republike Bosne i Hercegovine. Dodatno, 9. siječnja simbolički se povezuje s početkom dubokih političkih i etničkih podjela koje su dovele do rata, masovnih progona, etničkog čišćenja i genocida, zbog čega taj datum za velik broj građana ima izuzetno problematično značenje.
Trlin podsjeća da je Ustavni sud BiH još 2015. godine utvrdio da je 9. siječnja kao Dan Republike Srpske neustavan, a tu odluku dodatno potvrdio i 2019. godine. Kao ključni razlog navodi se činjenica da se taj datum poklapa s pravoslavnim vjerskim blagdanom, čime se diskriminiraju pripadnici drugih naroda i vjerskih skupina u Republici Srpskoj.
Unatoč jasnim sudskim odlukama, obilježavanje se nastavlja svake godine, uz svečane akademije, policijske parade i javne manifestacije, što prema Trlinu ozbiljno potkopava vladavinu prava. Upozorava kako kontinuirano ignoriranje odluka najvišeg suda dovodi do slabljenja povjerenja građana u institucije i jednakost pred zakonom.
Govoreći o političkim posljedicama, Trlin smatra da obilježavanje 9. siječnja dodatno produbljuje političke napetosti u zemlji te služi kao još jedan mehanizam blokade i opstrukcije funkcioniranja institucija na državnoj razini, čime se usporava europski put Bosne i Hercegovine.
Sličnu ocjenu iznosi i znanstveni suradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Sveučilišta u Sarajevu Hikmet Karčić, koji naglašava da obilježavanje 9. siječnja ima snažnu simboliku demonstracije sile. Policijske parade, kaže, nisu slučajne, već predstavljaju poruku političke moći i kontrole.
Karčić ističe da se povremeno prisustvo pojedinaca iz inozemstva koristi za stvaranje privida međunarodne potpore, iako se često radi o lobistima, a ne službenim predstavnicima stranih vlada. Takvi nastupi, smatra, služe prvenstveno unutarnjoj političkoj propagandi.
Sugovornici su suglasni da kontinuirano obilježavanje neustavnog dana Republike Srpske ima dugoročno negativne posljedice po funkcioniranje države, produbljuje nepovjerenje među narodima i dodatno slabi vladavinu prava. Dok se odluke Ustavnog suda BiH ne budu dosljedno provodile, upozoravaju, 9. siječnja ostat će simbol političkog prkosa i trajnih podjela koje opterećuju bosanskohercegovačko društvo i njegov europski put.
Otvori KEKS Pay
