Velik broj vozača i dalje potrošnju smatra jednim od ključnih kriterija pri odabiru i kupnji automobila. Bez obzira govorimo li o dizelskom ili benzinskom vozilu, taj je aspekt iznimno važan.
Dizel se, naravno, po defaultu smatra ekonomičnijim izborom. No budimo iskreni – ono što vozači iz godine u godinu primjećuju jest da novi automobili, koliko god bili tehnološki napredniji, ne troše nužno manje goriva. Naprotiv, često se iznenade kada otkriju da je stariji model učinkovitiji.
Zašto motori novije generacije troše više?
Motori nove generacije moraju ispunjavati znatno strože ekološke standarde nego oni od prije deset godina. To ih, barem teoretski, čini manje štetnima za okoliš jer proizvode manje štetnih emisija. Međutim, kod većine dolazi do povećanja potrošnje goriva.
Kako su se kroz godine razvijali, sustavi za smanjenje emisija jednostavno ih „guše“. Jasno je da motor koji radi prigušeno, bez obzira na napredne sustave ubrizgavanja u odnosu na starije modele, često troši više goriva nego motor starije generacije.
To, međutim, ne znači da svi novi motori troše više goriva, osobito oni koji se u gradskoj vožnji oslanjaju na elektrifikaciju. Naprotiv, dizajnirani su da budu učinkovitiji od prethodnih generacija, ali vozači ipak primjećuju da se novčanik prazni brže nego prije, bez obzira na kretanje cijena goriva. Razlog leži i u činjenici da je ispušni sustav postao složeniji, glomazniji i teži nego ikada. Tome treba dodati DPF filter, spremnik i AdBlue tekućinu, dodatnu pumpu za njezino ubrizgavanje, dodatne instalacije i crijeva – i masa vozila počinje rasti.
Na potrošnju goriva utječu brojni čimbenici
Bez obzira na napredak sustava za smanjenje emisija i njihovo hardversko opterećenje, treba uzeti u obzir da noviji automobili imaju niz modula kojih prije nije bilo. Sigurnost je postala iznimno važna, pa moderni automobili dolaze s desecima ADAS sustava – naprednih sustava pomoći vozaču. Brojni novi senzori, kamere, radari i moduli, uključujući i uređaj poznat kao „crna kutija“, postali su standardna oprema.
Tu je i pitanje luksuza te udovoljavanja kupcima. Moderni automobili nude „kilometre“ dodatne opreme, velike kotače, a automatski mjenjač postao je gotovo standard.
Automobili jednostavno postaju preteški. A osnovni zakon fizike kaže da je za pokretanje veće mase potrebno više energije. Usporedbe radi, uzeli smo posljednje tri generacije Volkswagena Golfa u popularnoj konfiguraciji 2.0 TDI DSG. Golf 6 na vagi pokazuje 1.297 kg, Golf 7 – 1.316 kg, a Golf 8 – 1.369 kg. Ako uzmemo u obzir i širi popis luksuzne opreme, masa se dodatno povećava.
Iako proizvođači štede na drugim, često upitnim mjestima (debljina čelika, debljina električnih instalacija, korištenje nedovoljno testiranih legura, manji spremnici goriva itd.), automobili zbog navedenih razloga postaju sve veći i sve teži. Ne treba zaboraviti ni da su, pod pritiskom iz Bruxellesa, mnogi motori forsirano postali „zeleniji“, što uključuje proces elektrifikacije i novi hardverski arsenal: dodatni elektromotor, bateriju, inverter, instalacije – i masa ponovno raste.
S druge strane, proizvođači su prisiljeni ugrađivati sve manje motore, uglavnom nauštrb ekologije, iako se dimenzije vozila nisu značajno smanjile. To može imati itekako negativan utjecaj na potrošnju goriva.
Kako pobijediti veću potrošnju?
Logika nalaže da, koliko god sustavi ubrizgavanja i elektrifikacije bili tehnološki napredni, oni donose dodatni balast. Kada se spoje veća masa vozila, složen sustav obrade ispušnih plinova i činjenica da se iz manje zapremine izvlači veća snaga, često se dobiva veća potrošnja goriva – iako vozite tehnološki napredniji i skuplji automobil. Uz višu cijenu, dizelski automobili nove generacije postaju sve manje isplativi, zbog čega ih proizvođači postupno izbacuju iz ponude.
Ono što vozači često zaboravljaju, bez obzira radi li se o novoj ili staroj tehnologiji, jest da kratke relacije, prometni uvjeti i stil vožnje imaju vrlo velik utjecaj na potrošnju. Vrijeme najefikasnijih motora ne možemo vratiti. Preostaje nam jedino pažljiviji stil vožnje: bez naglih ubrzanja, što manje kratkih vožnji i, ako je moguće, što manje vremena provedenog u prometnim kolonama.