Dakle, Austrija je na vrhu liste s ocjenom 6,5, dok je europski prosjek 5,8. Prema podacima iz istog istraživanja među zemljama Europske unije, stanovnici Republike Hrvatske, na ljestvici od 1 do 10, u prosjeku ocjenjuju vlastiti život ocjenom 5,1.
Standard i način života
Kada je riječ o zemljama Europske unije, jedino su Grci (4,5), Estonci i Mađari (5,0) manje zadovoljni vlastitim životima od stanovnika Republike Hrvatske. Među onima pri vrhu liste našli su se stanovnici Danske, Njemačke, Španjolske, Irske, Češke i Luksemburga. I nedavno Eurostatovo istraživanje o ovoj temi dalo je slične rezultate. Prema navedenom istraživanju, građani Europske unije uglavnom su zadovoljni svojim životom, s prosječnom ocjenom od 7,3 od 10, a najveću ocjenu standardu i načinu života u svojoj zemlji dali su Finci, i to visokih 7,8. Slijede Belgija, Austrija, Rumunjska i Slovenija, sve s ocjenom 7,7. U ovoj anketi ispitanici su bili zamoljeni ocijeniti svoje zadovoljstvo životom od 0 do 10. Europska unija inače radi na složenijoj definiciji sreće, koja prelazi uobičajene pokazatelje BDP-a. Nedavno je Komisija identificirala "8 + 1" kriterij za definiranje kvalitete života: materijalni životni uvjeti, kvantiteta i kvaliteta zaposlenja, zdravlje, obrazovanje, slobodno vrijeme i socijalne interakcije, ekonomska i fizička sigurnost, upravljanje i osnovna prava, životna sredina i, na kraju, ukupno iskustvo života. Podaci dobiveni ovom anketom pokazuju i kako su Hrvati u prosjeku među najmanje zadovoljnima u Europskoj uniji. Na ljestvici od 0 do 10 svoje životno zadovoljstvo ocjenjuju ocjenom 7,1, što je nešto ispod europskog prosjeka. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, prema podacima iz izvješća o tranziciji 2023. - 2024. pod nazivom "Tranzicije velike i male", koje je predstavila Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), najveći institucionalni investitor na zapadnom Balkanu, oko 55 posto stanovnika ove zemlje zadovoljno je životom. Riječ je o značajnom porastu u odnosu na brojke zabilježene u ranijim krugovima istraživanja 2006., 2010. i 2016. godine. Izvješće naglašava važnost fokusiranja na psihičko zdravlje. Više od četvrtine sudionika ankete izjavilo je da se barem jednom tjedno osjeća depresivno, tužno ili anksiozno, s većom stopom među ženama.
Spremnost za promjene
Podaci iz izvješća o tranziciji 2023. - 2024. pod nazivom "Tranzicije velike i male" pokazali su da su žitelji kako u BiH tako i u zemljama okružja zadovoljniji životom u odnosu na razdoblje od prije petnaest ili dvadeset godina. Ilustrativno je kako se s od 25 do 30 posto ispitanika koji su tada govorili da su zadovoljni uvjetima života došlo do današnjih 55, pa i 60 posto stanovnika Bosne i Hercegovine koji su zadovoljni prilikama u kojima žive u ovoj državi. Budući da se dio istraživanja odnosio na spremnost mijenjanja navika koje bi poboljšale klimatske promjene, prema njegovim rezultatima, u BiH je 48 posto ispitanika zabrinuto zbog degradacije životne sredine i klimatskih promjena. Ipak, manje od trećine spremno je podržati veću potrošnju na ekološke politike. Čak 16 posto zabrinuto je za životnu sredinu, ali ne želi izdvajati neka sredstva za zaštitu životne sredine.