Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno je objavio izvještaj nakon konsultacija s vlastima Bosne i Hercegovine, u kojem je predstavio ključne ekonomske pokazatelje i procjene za naredne godine. Prema njihovim riječima, ekonomski rast zemlje ostaje stabilan unatoč izazovima, iako postoje brojni rizici koji bi mogli negativno utjecati na daljnji razvoj.
MMF je ocijenio da se ekonomski rast BiH ubrzao na 2,5 posto u prošloj godini, unatoč globalnoj i domaćoj političkoj nesigurnosti. Međutim, u prva tri mjeseca ove godine, politička neizvjesnost uzrokovala je pad potrošnje, što će rezultirati usporenjem rasta na 2,4 posto u 2025. godini. Ipak, očekuje se da će BiH u narednim godinama ostvariti prosječan rast od 3 posto do 2027. godine, uglavnom zahvaljujući potrošnji i izvozu.
Što se tiče inflacije, MMF ističe da je prošle godine zabilježeno značajno smanjenje na 1,7 posto, dok je godinu prije iznosila 6,1 posto. U 2025. godini, inflacija bi mogla rasti na 3,8 posto, s obzirom na veće cijene uvozne hrane. Ipak, predviđa se da će inflacija srednjoročno stagnirati na 2 posto.
Kada je riječ o vanjskom dugu, MMF procjenjuje da će dug BiH ove godine ostati gotovo nepromijenjen i iznositi 4,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), blagi porast u odnosu na prošlu godinu. To znači da bi se dug mogao stabilizirati, dok bi se oporavak izvoza, osobito električne energije, mogao negativno umanjiti zbog američkih carina i globalnih cijena nafte.
MMF također naglašava da su devizne rezerve BiH u prošloj godini iznosile 9 milijardi eura, što je adekvatno za pokriće više od šest mjeseci uvoza, te čini dobar temelj za stabilnost valutnog odbora. U isto vrijeme, krediti privatnom sektoru mogli bi opasti na 7,7 posto u 2025. godini, što je više od nominalnog rasta BDP-a.
Rizici za ekonomiju BiH uključuju trgovinsku neizvjesnost, usporavanje gospodarskog rasta u Europi, nestabilne cijene roba, oštrije globalne financijske uvjete te političke tenzije koje i dalje postoje u zemlji. MMF je također ukazao na moguće inflacijske pritiske koji mogu nastati uslijed rasta realnih plaća i kredita, kao i političkih odluka uoči Općih izbora 2026. godine.
S obzirom na ove rizike, MMF je dao nekoliko preporuka za daljnje unapređenje ekonomske stabilnosti.
-
Obnoviti fiskalne rezerve, proširiti prihodovnu stranu budžeta i unaprijediti efikasnost javne potrošnje.
-
Izbjegavati mjere koje će povećati deficit i osnažiti planiranje za vanredne situacije.
-
Unaprijediti i harmonizirati fiskalne okvire, osnažiti fiskalni nadzor i provoditi fiskalne propise.
-
Reformirati zapošljavanje u javnom sektoru, te oblast plata, socijalnih davanja, javnih investicija, javnih nabavki, nadzora fiskalnih rizika i upravljanja javnim preduzećima.
-
Očuvati nezavisnost Centralne banke BiH, jačati njene instrumente u svrhu očuvanja kredibiliteta valutnog odbora, koji je sidro stabilnosti.
-
Pomno pratiti rizike po financijsku stabilnost, povezane s brzim rastom kredita.
-
Jačati pripremljenost za krize, što podrazumijeva i uspostavljanje fonda za financijsku stabilnost na nivou cijele zemlje u svrhu podrške restrukturiranju banaka.
-
Postepeno ukidati privremene regulatorne mjere koje narušavaju tržište te provesti Program procjene financijske stabilnosti (FSAP).
-
Unapređivati strukturne reforme u okviru Plana rasta EU.
-
Reformirati energetski sektor – ukinuti subvencije za električnu energiju, unaprijediti operativne efikasnosti državnih energetskih kompanija i uvesti sustav određivanja cijene ugljika.
-
Povećati radnu snagu, smanjiti sivu ekonomiju te unaprijediti borbu protiv korupcije.
-
Hitno provesti prioritetne mjere Komiteta stručnjaka za evaluaciju mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL) kako BiH ne bi završila na MONEYVAL-ovoj sivoj listi.
MMF također ističe da BiH treba nastaviti s strukturama reformama u energetskom sektoru, gdje je potrebno ukinuti subvencije za električnu energiju i poboljšati operativne efikasnosti državnih energetskih kompanija. Također, potrebno je smanjiti sivu ekonomiju i pojačati borbu protiv korupcije.
Konačno, MMF naglašava da bi uspješan napredak u procesu pristupanja Europskoj uniji mogao dodatno ojačati povjerenje investitora i potaknuti ekonomski rast u BiH.
Ove preporuke i izazovi s kojima se BiH suočava bit će ključni za oblikovanje buduće ekonomske politike, a vlastima se savjetuje da provedu konkretne mjere kako bi osigurale dugoročnu stabilnost i rast.