Siromaštvo u starosti moglo bi postati norma za veliki dio europskog stanovništva ako se trenutačne politike mirovina ne reformiraju temeljito, upozorila je europska regulatorica za radna mjesta i mirovine. „Jedan od pet Europljana već je u riziku da u starosti živi u siromaštvu,“ izjavila je Petra Hielkema, glavna direktorica Europske agencije za osiguranje i radne mirovine (EIOPA) sa sjedištem u Frankfurtu. „To je, iskreno, nevjerojatno visok postotak. A kada pogledate žene, one imaju 30 posto veći rizik od toga.“
Kako piše Politico, Europa brzo stari, a u sljedećih 40 godina bit će samo 1,5 radnika po svakom umirovljeniku, što je polovica sadašnjeg omjera. „Neke zemlje su već na toj granici. A to nije održivo,“ dodala je Hielkema. „Europa ima problem s mirovinama, a zemlje koje nemaju snažne dopunske mirovinske sustave su zaista u riziku.“ Desetljećima je standardni europski model počivao na državnoj mirovini koja osigurava starijim građanima dostojan život. No, kako ljudi žive dulje, a stopa rađanja opada, trošak financiranja tih sustava enormno raste. Uz to, tu su i drugi troškovi povezani sa starenjem stanovništva, poput zdravstvene i skrbi za starije, što značajno opterećuje porezne obveznike.
Jedno od rješenja je razvoj dopunskih privatnih ili radnih mirovinskih sustava koji omogućuju građanima da imaju osobni fond štednje za mirovinu. Skandinavske zemlje najbolje su pripremljene za nadolazeću krizu jer kombiniraju nekoliko izvora prihoda za umirovljenike: mirovinski sustav „pay-as-you-go“, radne mirovinske fondove — gdje se štednja stječe kroz rad — te dodatna ulaganja u mirovinske proizvode. Međutim, mnoge zemlje, osobito u Istočnoj i Južnoj Europi, oslanjaju se gotovo isključivo na državne mirovine, koje su često znatno manje u usporedbi sa plaćama. U mnogim slučajevima građani nisu ni svjesni svog stvarnog mirovinskog statusa jer javne institucije i poslodavci ne pružaju potpuni pregled prava i ušteđenih sredstava. Bruxelles može dati samo preporuke jer je nadležnost u rukama nacionalnih vlada.
Petra Hielkema, Nizozemka koja vodi EIOPA od 2021., uvjerena je da postoji „momentum“ za velike promjene koje će agenciji dati važniju ulogu. „Jedno, problem je sve veći, a tako ga vide i pojedine vlade. I drugo, budimo iskreni — mirovine su na dnevnom redu jer trebamo više ulaganja, a jedan način da se stvore ta ulaganja je preusmjeravanje štednje s bankovnih računa u investicijske proizvode,“ objasnila je u razgovoru za Politico.
U nadolazećim mjesecima Europska komisija planira izdati preporuke o štednim računima i mirovinama kako bi se odgovorilo na demografske i financijske izazove EU-a. Do kraja godine predložit će digitalne račune za štednju i ulaganja svakog građanina, sustave za praćenje mirovina, informativne panele za komunikaciju o mirovinskim pravima te porezne poticaje za privlačniju štednju za starost. Također će preispitati pravila EU-a za radne mirovinske fondove i mirovinske investicijske proizvode.
Ključna mjera u paketu jest automatsko uključivanje radnika u radne mirovinske fondove, slično sustavima u Velikoj Britaniji, Poljskoj i Italiji. „Automatski ćete biti uključeni u mirovinske fondove ako radite. Ako to ne želite, morate se svjesno isključiti.“ Trenutačno, ljudi se mogu dobrovoljno uključiti, no inertnost znači da to rijetko čine. Mehanizam automatskog uključivanja pokazao je da povećava štednju putem posla, što osigurava dodatna sredstva za mirovinu. Sustav će se također odnositi na samozaposlene i radnike na povremenim poslovima.
Na kraju, nacionalne vlade moraju provesti ovakve reforme, a tema mirovina je politički osjetljiva. Primjerice, francuska vlada François Bayroua izgubila je podršku socijalista kada radnici i poslodavci nisu postigli dogovor o reformi mirovina. Ove godine njemački kancelar Friedrich Merz pozvao je mlade da sami štede za mirovinu, što je izazvalo reakciju sindikata u obranu državnog mirovinskog sustava. Koliki je ulog? U Njemačkoj radne mirovine iznose 267 milijardi eura, dok u Švedskoj — zemlji s osminom njemačkog stanovništva, ali gdje gotovo svi imaju mirovinski fond — štednja u radnim fondovima doseže 516 milijardi eura, odnosno 92 posto BDP-a, navodi Politico.
Otvori KEKS Pay
