Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je da je posljednje povećanje cijene plina u Federaciji BiH bilo neminovno zbog nove cijene koju je dostavio ruski Gazprom.
„Ovaj put zaista nismo mogli utjecati na povećanje cijene plina od 3,99 posto, jer je Gazprom dostavio novu cijenu isporuke prema Bosni i Hercegovini i mi smo imali obvezu tu cijenu prihvatiti“, kazao je Lakić u emisiji Plenum na Federalnoj televiziji.
Ministar podsjeća da je tijekom prethodna tri kvartala Vlada Federacije BiH uspjela smanjivati cijenu plina, te da je aktualno povećanje znatno manje u odnosu na ranija pojeftinjenja.
„U prethodna tri kvartala imali smo mogućnost utjecati na cijenu i uvijek smo se opredjeljivali za umanjenje cijene plina za građane i gospodarstvo. Ovo povećanje od 3,99 posto je znatno manje od ukupnog smanjenja koje smo imali ranije“, istaknuo je.
Govoreći o budućim kretanjima cijena, Lakić kaže da je teško davati precizne procjene, ali izražava oprezni optimizam.
„Iskreno se nadam da ćemo početkom drugog kvartala imati neku drugačiju situaciju i eventualno novo smanjenje cijene plina, ali je u ovom trenutku rano za prognoziranje“, naveo je Lakić. Naglašava da je pitanje cijene plina izravno povezano s izgradnjom Južne plinske interkonekcije, koja bi omogućila Federaciji BiH da bira dobavljače i izbjegne potpunu ovisnost od ruskog plina.
„Da imamo Južnu interkonekciju ili bilo koji drugi dovod plina, a ne samo ovaj iz Rusije, imali bismo mogućnost izbora i kupovali bismo plin po povoljnijoj cijeni. Sada smo u situaciji da moramo prihvatiti ono što nam Gazprom ponudi“, rekao je Lakić.
Ministar navodi da je u posljednjim tjednima došlo do zaokreta u implementaciji projekta Južne interkonekcije, te da se odustaje od modela u kojem bi isključivi investitor bila javna tvrtka BH Gas.
„Došli smo u situaciju da se politički nismo mogli dogovoriti da ovaj projekt implementira BH Gas, te smo dobili ponudu da se u realizaciju uključi američki investitor. Prednost ovog modela je što ćemo projekt završiti mnogo brže“, pojasnio je.
Lakić ističe da će se kroz izmjene postojećeg zakona omogućiti različiti modeli realizacije projekta, uključujući koncesije i javno-privatna partnerstva.
„Ne idemo u potpuno novi zakon, nego u izmjene postojećeg zakona o Južnoj interkonekciji. BH Gas neće biti unaprijed definiran kao investitor, nego će zakon biti otvoren i transparentan za sve potencijalne investitore“, naglasio je. Prema riječima ministra, model koncesije trenutno je najrealniji jer za njega već postoji zakonski okvir u Federaciji BiH.
„Najbliži smo modelu koncesije jer imamo zakon o koncesijama na nivou Federacije BiH. Sve eventualne zakonske prepreke koje se pojave nastojat ćemo otkloniti kako bi projekat što prije krenuo u realizaciju“, rekao je.
Jedan od najvećih problema u realizaciji projekta, prema Lakiću, jeste zabrana raspolaganja državnom imovinom, jer trasa Južne interkonekcije prolazi kroz veliki broj parcela.
„Zabrana raspolaganja državnom imovinom jedan je od glavnih problema s kojima se suočavamo. Bez rješavanja tog pitanja ne možemo graditi ne samo energetske, nego bilo koje infrastrukturne projekte“, upozorio je. Lakić navodi da je zbog problema državne imovine u Federaciji BiH zaustavljen ogroman investicijski potencijal.
„Prema procjenama, u Federaciji BiH trenutno je neinvestirano između 30 i 40 milijardi maraka upravo zbog problema državne imovine. To pitanje moramo riješiti kao prioritet“, rekao je.
Govoreći o pismu namjere američkog investitora, Lakić pojašnjava da izgradnja plinskih elektrana nije bila zahtjev investitora, već strateška odluka ministarstva. „Izgradnja plinskih elektrana nije bio zahtjev investitora, nego zahtjev ministarstva. Ako nemamo velike potrošače plina, nema tko da plaćati infrastrukturni projekat, a to bi na kraju palo na teret građana“, objasnio je.
Ministar ističe da bi veliki potrošači omogućili povoljnije uvjete nabavke plina. „Ako osiguramo velike potrošače, poput plinskih elektrana, automatski zakupujemo veće količine plina i dobivamo nižu cijenu. To je bio naš osnovni cilj“, naglasio je.
Na kraju, Lakić navodi da su razgovori s Republikom Hrvatskom o Južnoj interkonekciji ušli u formalnu fazu.
„Već smo započeli proceduru potpisivanja međunarodnog sporazuma između BiH i Hrvatske. Plan je da se u travnju u Dubrovniku potpiše sporazum i da se ovaj projekat konačno i formalno pokrene“, zaključio je Lakić.
Otvori KEKS Pay
