U Mostaru je danas uobičajena cijena espressa u kafiću 2,50 KM. Nije to cijena zbog koje ljudi više neće piti kavu. Nije čak ni nešto što posebno primijetiš kada izvadiš novčanik. Ali idemo tu jednu kavu pomnožiti. Ako je pijete svaki dan, 2,50 KM dnevno znači 75 KM mjesečno. Na kraju godine dođemo do 912,50 KM za jednu kavu dnevno. Naravno, ovdje možemo odmah napraviti nekoliko primjedbi. Ne pije čovjek baš svaki dan kavu u kafiću. Nekad je nedjelja, nekad se kava popije kod kuće, nekad se nema vremena, nekad se ode na godišnji. Sve to stoji. Ali poanta i nije u tome da će netko stvarno potrošiti točno 912,50 KM. Poanta je u tome koliko jedna mala navika izgleda drukčije kada je više ne gledamo pojedinačno, nego je stavimo na papir za cijelu godinu, piše Večernji list BiH.
Odreći se kave
I ovdje se odmah sjetim one poznate mostarske priče o pušenju. Prijatelj govori prijatelju da prestane pušiti jer bi tako za godinu dana, između ostalog, mogao uštedjeti za novi Mercedes. Ovaj ga sasluša pa ga pita: “Je li? A gdje je tvoj Mercedes?” Tako da nećemo ni mi računati koliko se za godinu dana može kupiti automobila ako se čovjek odrekne kave. Ovo je pogled na jednu sasvim običnu naviku i na to koliko ona košta kada se svakodnevni iznos pomnoži s 365 dana. A, budimo pošteni, mnogi ni ne stanu na jednoj kavi. Dvije kave dnevno već su 5 KM. Mjesečno 150 KM. Godišnje 1825 KM. E, tu već čovjek malo zastane. Jer 1825 KM više nije “ma, to je samo kava”. To je već ozbiljan iznos. Taj novac mogli bismo potrošiti na neki veći kućanski uređaj, nekoliko popravaka na automobilu ili jednostavno ostaviti sa strane. A potrošili smo ga na nešto što nam se svakoga dana čini gotovo nevažnim. Ali nije nevažno. Mi smo u Hercegovini, kava je kod nas odavno više od napitka. To je desetak, dvadesetak ili trideset minuta razgovora. Nekada poslovnog, nekada prijateljskog, a nekad se čovjek samo želi “sabrati” sam sa sobom. Hajdemo pogledati koliko koštaju “popratne” navike koje dolaze uz tu kavu. Recimo, netko popije dvije kave dnevno. Netko uz kavu zapali cigaretu. Netko uzme nešto pojesti. Netko će nakon prve reći “hajde još jednu”, pa se odjednom na računu nađe desetak maraka. Tu više ne govorimo o kavi. Govorimo o svakodnevnom životu.
Napraviti pauzu
Ako uzmemo jednu kavu od 2,50 KM i kutiju cigareta od 7 KM dnevno, dolazimo do 9,50 KM. Za mjesec dana to je 285 KM, a za godinu 3467,50 KM. Više od 3400 maraka. I to je možda najbolji primjer koliko je varljivo ono naše “ma nije to ništa”. Jer uglavnom i nije ništa – jednom. Nije ništa 2,50 KM. Nije ništa ni 3 KM za kapučino. Nije ništa ni 7 KM za kutiju cigareta. Nije ništa ni nekoliko maraka koje potrošimo usput, dok čekamo nekoga, sjedimo s prijateljem ili želimo napraviti pauzu. Problem je što takvih “nije ništa” u jednom mjesecu bude jako puno. I kada ih na kraju godine sve stavimo na jedno mjesto, dobijemo pristojnu svotu novca. A u ovom tekstu samo smo “zagrebali” površinu.
Možda je baš zato zanimljivo s vremena na vrijeme napraviti ovakvu malu računicu. Ne da bismo sebi nešto zabranili, nego da znamo kamo nam novac odlazi. I možda se upravo tu krije najveći dio novca za koji cijele godine mislimo da nam nekako – nestaje.