Ministar obrazovanja, znanosti i mladih Slovenije Borut Rončević predstavio je plan povratka na preoblikovani, osmogodišnji sustav osnovnog obrazovanja, koji bi trebao zaživjeti od školske godine 2028./2029. godine.
Ocjenjujući trenutačno stanje u školstvu kao „vrlo loše, uz katastrofalan trend“, Rončević je najavio da će nova reforma donijeti strože kriterije ocjenjivanja i rasterećenje nastavnih planova. Fokus će biti prebačen na stvarno razumijevanje gradiva umjesto pukog bubanja, uz jačanje radne etike i pojačanu sustavnu brigu za nadarene učenike, piše Klix.
Okidač za ove radikalne rezove bio je izvještaj PISA 2025, koji je pokazao da su postignuća slovenskih petnaestogodišnjaka na najnižoj razini otkako se ovo testiranje provodi.
Dok su u području prirodnih znanosti učenici ostali u granicama prosjeka OECD-a, matematička i čitalačka pismenost pale su znatno ispod tog prosjeka. Situacija je posebno zabrinjavajuća kada se usporedi s podacima od prije samo tri godine, kada su slovenski učenici bili iznad prosjeka u matematici i prirodnim znanostima.
Detaljne analize pokazuju da je osnovnu razinu matematičke pismenosti dosegnulo 65 posto učenika. Još veći pad zabilježen je u razumijevanju pročitanog – osnovnu razinu čitalačke pismenosti ostvarilo je 64 posto učenika (naspram prosjeka OECD-a od 69 posto), dok je najviše razine čitanja i razumijevanja pokazalo svega tri posto učenika. Svijetla točka ostaju prirodne znanosti, gdje je 76 posto učenika na osnovnoj razini.
Kao glavni krivci za ovakav sunovrat navode se ometanje nastave, drastičan pad koncentracije i prekomjerna uporaba tehnologije.
Istraživanje je donijelo frapantne podatke: čak 48 posto slovenskih učenika koristi alate umjetne inteligencije za izradu školskih zadataka. Osim toga, 40 posto učenika priznaje da njihovi vršnjaci uopće ne slušaju nastavnike tijekom sata, dok 22 posto naglašava da ih pametni telefoni i drugi digitalni uređaji redovito ometaju u praćenju nastave.
Osim problema s disciplinom i tehnologijom, slovensko školstvo bori se i s ozbiljnim nedostatkom kadra. Samo 17,5 posto učenika pohađa škole u kojima ravnatelji ne prijavljuju manjak nastavnika kao prepreku u radu, što je daleko ispod prosjeka OECD-a (28,8 posto).
Na ove porazne statistike oštro je reagirao i Sindikat odgoja, obrazovanja, znanosti i kulture Slovenije. Upozorili su vladu da ovakvi rezultati nisu slučajnost, već izravna posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja i izostanka sustavnih ulaganja u prosvjetne radnike.
Otvori KEKS Pay
