Terorizam se često percipira kao prijetnja koja pogađa velike sile i svjetske metropole – New York, Pariz, London ili Bruxelles. Međutim, suvremeni terorizam odavno je prestao biti geografski ograničen fenomen. Riječ je o globalnom sigurnosnom izazovu čiji se učinci, izravno ili neizravno, reflektiraju i na manje, politički osjetljive države poput Bosne i Hercegovine.
U tom kontekstu, Bosna i Hercegovina se u međunarodnim sigurnosnim analizama najčešće ne spominje kao izvor terorizma, već kao prostor potencijalnih sigurnosnih rizika. Razlozi za takvu percepciju leže u složenoj političkoj strukturi države, ratnom naslijeđu, ali i u njezinu geografskom položaju na raskrižju europskih migracijskih i tranzitnih ruta. Upravo taj položaj zahtijeva dodatnu razinu institucionalne odgovornosti, dugoročnog planiranja i međuinstitucionalne suradnje.
Sigurnosni izazovi u BiH nisu jednostavni. Migracijski tokovi, povratak stranih boraca i širenje ekstremističkog sadržaja preko interneta, uz regionalne nestabilnosti, čine situaciju kompleksnom. Rješenja zahtijevaju promišljen i analitičan pristup, a ne brze i pojednostavljene zaključke. Državne institucije, u suradnji s međunarodnim partnerima poput Interpola, Europola i Ujedinjenih naroda, sudjeluju u razmjeni sigurnosnih podataka, praćenju financijskih tokova te nadzoru sumnjivih aktivnosti.
Odgovorno novinarstvo u Bosni i Hercegovini ima dodatnu težinu jer senzacionalistički naslovi, generalizacije i etiketiranje cijelih zajednica ne povećavaju sigurnost, već produbljuju nepovjerenje i društvene podjele. Takav pristup dugoročno ide u korist upravo ekstremističkim narativa, koji se hrane strahom i polarizacijom društva. Terorizam nije problem jedne religije, nacije ili ideologije. Riječ je o fenomenu koji nastaje kao rezultat složenog spleta političkih, psiholoških i društvenih faktora. Bosna i Hercegovina, kao multietničko i multireligijsko društvo, ima posebnu odgovornost jasno razgraničiti ekstremizam od identiteta.
Važno je istaknuti da terorizam, iako prisutan kao globalna sigurnosna tema, ne određuje svakodnevicu građana Bosne i Hercegovine niti oblikuje njihove životne odluke. Stabilnost se često ne primjećuje jer ne proizvodi dramatične naslove, ali upravo ona čini temelj sigurnosti. Upravo zbog rijetkosti ozbiljnih incidentata, terorizam u BiH često ostaje tema potencijala, a ne događaja. No sigurnost se ne mjeri odsustvom napada, već sposobnošću da se oni spriječe. Upravo u tom prostoru između globalnih prijetnji i lokalne sigurnosti ogleda se stvarni izazov Bosne i Hercegovine – ne kako reagirati kada se terorizam dogodi, već kako spriječiti da se uopće pojavi.
Anđela Miličević (23) diplomirala je politologiju i trenutno završava diplomski studij. Aktivno sudjeluje u projektima i akademijama posvećenim politici, medijskoj i digitalnoj pismenosti, među kojima su akademija Friedrich-Ebert-Stiftung, EU Accession Policy Lab i kampovi medijske pismenosti u Sarajevu.
Otvori KEKS Pay
