Tijekom siječnja moguć je iskorak, rizično je što se ušlo u izbornu godinu

Hrvatima i Bošnjacima ne treba Banja Luka kako bi unaprijedili odnose u FBiH

čović i nikšić
Armin Durgut/PIXSELL
07.01.2024.
u 21:00

Naizgled reforma "nemoguća misija" je ipak moguća, o čemu su pokazali i primjeri susjeda. Ponajprije Hrvatske, ali i Crne Gore.

Do polovine siječnja državna razina vlasti teško će imati iole ozbiljnijeg okupljanja, dok pak federalni partneri imaju itekako prigodu postići napredak oko pitanja za koja i nije nužna suglasnost iz Banje Luke, koja će biti zaokupljena pravoslavnim Božićem, pripremama republičkosrpskog praznika i prijepora koji će ga pratiti, zatim Novom godinom..., piše Večernji list BiH.

Ništa od toga nije zapreka partnerima okupljenima oko "trojke" i HDZ-a BiH da naprave iskorake oko pitanja koja su isključivo u njihovu dometu. Ponajprije je to pitanje porezne i fiskalne reforme kojom bi se istodobno pomoglo zaposlenima, a s druge strane i gospodarstvenicima, dok pak "država" ne bi trebala osjetiti na svojoj blagajni sve te izmjene. Naizgled reforma "nemoguća misija" je ipak moguća, o čemu su pokazali i primjeri susjeda. Ponajprije Hrvatske, ali i Crne Gore.

Svi zadovoljni

Samo jednim potezom plaće u ovim zemljama skočile su za nekoliko stotina eura. To očekuju i zaposleni u Federaciji Bosne i Hercegovine. Iako je dio dužnosnika u ovome entitetu najavljivao kako će od siječnja najniže plaće iznositi 1000 maraka, poslovično oprezni ministar financija Federacije BiH Toni Kraljević nije se oglašavao. Tek je neslužbeno iz Ministarstva navedeno kako je potrebna sveobuhvatna analiza kojom bi se utvrdili svi učinci jednog takvog poteza.

Očekivano, federalne institucije najprije se skrbe kako bi se očuvao stabilan financijski sustav, a što znači izmirivanje svih obveza. Ne samo prema korisnicima proračuna nego i prije vanjskim kreditorima prema kojima se Federacija BiH zadužila. Po dosadašnjim najavama, najniža plaća u Federaciji BiH ne bi trebala biti niža od 1000 maraka, što je za nekih 400 maraka više nego što je sada slučaj. Logično, najveći teret takve odluke pogodio bi poslodavce. Oni pak istodobno kažu da takvo što nije održivo i traže dogovor. A njihovi zahtjevi su ili manji iznos povećanja plaće ili pak plaćanje manje obveza državi. Kako se radi o povezanome skupu odluka, potrebno je uskladiti mogućnosti svih strana.

A ponajprije ispuniti očekivanja zaposlenih da će konačno biti pristojno plaćeni za posao koji rade. Takva odluka "trojke" i HDZ-a BiH bit će vjerojatno najkrupniji potez koji se od njih očekuje u 2024. Posebice stoga što su vlasti u Republici Srpskoj, za koje se tvrdi da su pod svojevrsnim financijskim sankcijama, već donijele odluku da se plaća u ovome entitetu podigne na 900 maraka. Doduše, kada se taj iznos usporedi s Federacijom BiH, tek sada su dva entiteta izjednačena jer su u RS-u po zapadnjačkom modelu sva primanja, uključujući topli obrok, prijevoz..., već uračunata u plaću.

Najviše, vjerojatno, prijepora bit će oko približavanja stajališta o reformskim zakonima kojima bi se trebao napraviti iskorak prema Europskoj uniji. Ponajprije je to pitanje sjedišta drugostupanjskog žalbenog suda Bosne i Hercegovine te zapravo resetiranje na početne dogovore triju strana. Naime, "trojka" nije problematizirala sjedište suda u Banjoj Luci dok čelnik Republike Srpske nije otvorio rat s međunarodnom administracijom. No, neovisno o žalbenome sudu, isključivo je problem federalnih partnera dogovor oko imenovanja suca Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine. To pak najbolje pokazuje kako nije samo Republika Srpska jedina problematična kada je u pitanju osporavanje državnih institucija.

Naime, godinu i pol nije imenovan sudac iz Federacije BiH koji bi zamijenio Matu Tadića. Nepostojanje dogovora oko imenovanja prvorangiranog Marina Vukoje blokiralo je i funkcioniranje Povjerenstva za izbor i imenovanje Parlamenta Federacije. Čini se kako tu nije samo problem očekivanih opstrukcija iz SDFA grupacije, nego i podjela koje postoje u dijelu stranaka koje čine vlast. No, čelnik SDP-a BiH Nermin Nikšić ne misli tako.

- Čim se ta blokada otkloni, mi smo spremni raditi na rješavanju ovih otvorenih pitanja kada je u pitanju imenovanje sudaca u Ustavni sud BiH - rekao je nedavno Nikšić.

Test Izborni zakon

Ako pak bošnjački oporbeni blok stvara toliko paranoje oko imenovanja Vukoje, može se samo pretpostaviti što će se dogoditi u slučaju da kojim slučajem "trojka" i HDZ BiH kažu kako su blizu bilo kakvog dogovora oko izmjene Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine, što je u intervjuu za Večernji list nagovijestio čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović.

- Moram svima ponovno otvoriti oči oko nelegitimnog hrvatskog člana Predsjedništva kojega su birali Bošnjaci. Tako se ne pomaže stabilnosti i europskom putu BiH. Time se pravi najveća šteta upravo sebi i državi BiH. A taj se odnos s Bošnjacima mora podići na mnogo višu razinu povjerenja. To podrazumijeva i poteze kojima se vraća međusobno povjerenje - rekao je Čović.

Svaki potez koji bi pak vodio eliminiranju fenomena "Komšić" imao bi ozbiljne pozitivne "posljedice" za popravljanje hrvatsko-bošnjačkih odnosa. A time bi se napravio i jedan od najvažnijih iskoraka prema europskim integracijama. Ovo pak pitanje, kako god ga riješe Hrvati i Bošnjaci, vjerojatno srpska strana ne bi problematizirala. Uz neodlučnost sadašnjih bošnjačkih partnera, HDZ-u BiH jedan od najvećih problema je tajming zbog izborne godine u kojoj se svi vraćaju u rov zaštite nacionalnih interesa u kojem nema mogućnosti kompromisa.

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?