Glavni urednik HMS-a za RTV HB Šutalo: Dehumanizacija Hrvata priprema je za političku eliminaciju cijelog naroda. Miokovića kazneno goniti Objasnio je da to nije jedina sporna izjava nekog bošnjačkog dužnosnika te je podsjetio na izjave ministra obrane Zukana Heleza o „ustaškim genima“ i „ustaškoj kopiladi“, Džafera Alića o Hrvatima i Srbima kao „neugodnim podstanarima“...
32 g. od zločina nad Hrvatima NAJMLAĐA ŽRTVA MASAKRA IMALA DVIJE GODINE Bradara: Buhine Kuće ne traže osvetu, nego istinu i odgovornost U ranim jutarnjim satima 9. siječnja 1994. godine, tijekom devetomjesečne obrane potpuno opkoljene Lašvanske doline, postrojbe Armije BiH napale su prigradsko naselje Buhine Kuće, pri čemu je ubijeno 36 civila i pripadnika HVO-a, među kojima i devet pripadnika PPN-a „Munje“ HVO-a Travnik
Eurozastupnik Tomislav Sokol: Praksa preglasavanja Hrvata u BiH nastavit će se i najesen na općim izborima U Europu se ne može ići s neravnopravnim konstitutivnim narodima. Europa počiva na jednakopravnosti svojih članica, pa je tako i ravnopravnost naroda unutar BiH ključ za uspješan europski put naše zemlje
2 Bitka za hrvatsku ravnopravnost Podebljano načelo jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda u BiH Novi pristup administracije Donalda Trumpa naglasak stavlja na ekonomski interes SAD-a, ali u političkim porukama jasno ističe dogovor triju naroda kao ključ rješenja za stabilnost BiH
Vrijedni 1,4 milijuna eura VLADA RH nastavlja s potporom Hrvatima u BiH. Potpisano 40 ugovora za demografske projekte, donosimo popis za Grad Mostar Naglašeno je da je u posljednjih nekoliko godina u Bosnu i Hercegovinu, kroz različite programe i projekte, uloženo približno pola milijarde eura, u cilju poboljšanja uvjeta života svih njezinih građana.
Kolumna Joze Pavkovića Državu koju su dogovorili u Daytonu danas ne žele ni Bošnjaci, ni Srbi, ni Hrvati, a ni ostali Zvučat će grubo, ali današnja je Bosna i Hercegovina neželjena država. Neželjena u obliku u kojem egzistira, neželjena od onih koji su njezini natkrovljujući činitelji. Takav stav čak se više i ne skriva.
ne moraju više na šaltere Dobre vijesti za Hrvate u inozemstvu: Nikad brže i lakše do dokumenata, evo kako do njih Osobni dokumenti bit će dostupni Hrvatima koji žive u dvanaest zemalja Europske unije, uključujući Njemačku, Italiju, Grčku, Nizozemsku, Sloveniju, Estoniju, Cipar, Litvu, Maltu, Latviju, Portugal i Finsku
Podaci o nacionalnosti zaposlenih U 11 državnih institucija Hrvata je manje nego što bi ih trebalo biti, Sud i Tužiteljstvo među najlošijima Za sve ove institucije očigledno je da broj zaposlenih Hrvata nije u skladu s nacionalnim kvotama koje bi trebale biti utemeljene na načelu proporcionalnosti, što se pokazuje kao ozbiljan problem u ravnoteži zaposlenja
