Najnoviji podaci Europske komisije potvrđuju dramatičan i neviđen pad uvoza umjetnih gnojiva u EU nakon stupanja na snagu Mehanizma za prilagodbu ugljičnih granica, piše Večernji list BiH.
Zabrinutost
Hrvatska poljoprivredna komora zabrinuta je zbog, kako kažu, nove krize koja se pojavila na tržištu poljoprivrede EU-a, a vezano uz umjetna gnojiva. Upozoravaju da bi se kriza mogla odraziti i na domaće tržište, i to kroz moguće nestašice i veliki rast cijena. U svom priopćenju navode kako najnoviji podaci Europske komisije potvrđuju dramatičan i neviđen pad uvoza umjetnih gnojiva u EU nakon stupanja na snagu Mehanizma za prilagodbu ugljičnih granica (CBAM). Tako je samo u siječnju ove godine EU uvezao tek 179.877 tona dušičnih gnojiva, u usporedbi s 1,183.728 tona u istom mjesecu 2025. - Uvoz je pao na manje od 16 posto svoje uobičajene razine, što je surova stvarnost koja sada kuca na vrata EU-a. Ovi podaci potvrđuju ponovljena upozorenja europske udruge poljoprivrednika Cope Cogece posljednjih godina - kažu u HPK. Ističu kako dušična gnojiva, na koja izravno utječe CBAM, čine otprilike 46 posto ukupne potrošnje gnojiva u EU, pri čemu se više od 30 posto tih količina tradicionalno uvozi. Smanjenje ovog opsega ne može se apsorbirati bez posljedica i predstavlja izravnu prijetnju stabilnosti poljoprivredne proizvodnje diljem EU-a te će utjecati na destabiliziranje tržišta.
U međuvremenu cijene gnojiva na EU tržištu nastavljaju rasti. U siječnju 2026. bile su 25 posto više od prosjeka 2024. S obzirom na to da gnojiva u prosjeku čine od 15 do 30 posto ulaznih troškova poljoprivrednika i da je sektor ratarskih kultura već pod jakim pritiskom, s negativnim maržama zabilježenim treću godinu zaredom, ova situacija mogla bi brzo postati prekretnica u mnogim državama članicama, smatraju u HPK, a brine ih i razina zaliha. Navode kako u prosjeku trenutačne zalihe pokrivaju samo oko 45 do 50 posto potreba poljoprivrednika za gnojivom za žetvu 2026. sa znatno nižim razinama u određenim državama članicama, poput Italije i Irske. Ova situacija ne uzima u obzir pripreme za žetvu 2027. i naglašava rastuću ranjivost proizvodnje hrane u EU.
Posljedice u BiH
Od 2026. godine CBAM uvodi obvezu plaćanja CO2 troška na uvoz određenih proizvoda u EU, uključujući umjetna (mineralna) gnojiva. Izravno se ne odnosi na BiH, ali neizravno svakako da. Što CBAM znači za uvoz mineralnih gnojiva u BiH? Izravno – gotovo ništa. Neizravno – može značajno utjecati na cijene i dostupnost. CBAM je mehanizam EU i primjenjuje se samo na robu koja ulazi u EU. Ako BiH uvozi mineralna gnojiva iz Srbije, Rusije, Egipta, Turske ili EU država, na granici BiH nema CBAM troška. Iako BiH ne primjenjuje CBAM, on može utjecati na tržište kroz nekoliko kanala. Rast cijena u EU prelijeva se na cijene u regiji. Ako CBAM poskupi gnojiva u EU, EU proizvođači mogu povećati cijene. EU tržište može povući veće količine robe. Regionalne cijene (uključujući BiH) mogu rasti. BiH je uvozno ovisna, cijene u EU često utječu i na domaće tržište. Što to znači za poljoprivrednike u BiH? U praksi cijene će više ovisiti o globalnim cijenama plina, EU cijenama gnojiva, geopolitičkim čimbenicima, logistici. Koji je scenarij trenutačno najvjerojatniji? Najrealniji je umjeren rast cijena uz stabilnu dostupnost. CBAM neće izravno oporezovati bh. uvoz, ali će neizravno podići regionalne cijene jer je BiH tržišno vezana uz EU. CBAM povećava cijene u EU. EU zadržava dio regionalne ponude. Cijena CO2 u EU raste. Plin blago varira. Kakve će to imati posljedice u BiH? Uvoz postaje skuplji jer dobavljači prate EU cijene. Nema nestašica, ali su cijene osjetno više. Poljoprivredni troškovi rastu. Prema projekciji, cijene će u 2026. godini rasti 10 - 15%, u 2027. dodatnih 5 - 10%, dok bi se u 2028. cijene trebale stabilizirati. U konačnici, trošak proizvodnje će rasti, a s njim i cijene hrane.
Otvori KEKS Pay
