Neizvjesnosti na globalnoj razini, čini se, mogle bi ponovno uzeti danak na džepove građana BiH koji se još uvijek nisu ni oporavili od inflacijskog udara kojemu svjedočimo već nekoliko godina uslijed ruske agresije na Ukrajinu i svih onih poremećaja koji su posljedica poremećenih geopolitičkih odnosa.
Podaci iz ankete
Nova anketa koju je nedavno provela Centralna banka BiH, a koja se odnosi na predviđanja razvoja inflacijskih kretanja, upućuje na zaključak kako događanja u svijetu itekako imaju refleksiju na očekivanja financijskog sektora. Naglašeni rizici u vezi s inflacijom uvelike su posljedica geopolitičkih događaja današnjice. Nestabilno stanje u zemlji, regiji i svijetu sasvim sigurno predstavlja prijetnju održavanju cijena energenata i sirovina barem na dosadašnjoj razini, navodi se u podacima iz Centralne banke BiH. S tim u vezi očekivanja u vezi s inflacijom jednim dijelom impliciraju visinu budućih inflacija. Predstavnici financijskog sektora (banke i osiguravajuća društva) uredno su se odazvali provođenju ankete o očekivanoj inflaciji i u ovom krugu. Ožujski krug anketiranja odnosio se na kratkoročne predikcije očekivane inflacije za ovu i iduću godinu. Rezultati ankete upravo predstavljaju odraz današnje situacije u zemlji i svijetu i pokazuju određen stupanj destabilizacije očekivane agregirane inflacije u odnosu na prethodne krugove anketiranja, potvrdili su nedavno medijima iz Centralne banke BiH. Tako, prema anketi, očekivana inflacija za ovu godinu iznosi 4,2 posto. Ipak, dozu optimizma unosi podatak kako se već u idućoj godini očekuje postupna stabilizacija očekivane inflacije, a njezina stopa iznosi 3,3 posto.
Analogno geopolitičkim pritiscima današnjice, očekivanja u vezi s inflacijom trebala bi biti realistična i nikako formirana s dozom pozitivizma. Kao imperativ nameće se, objasnili su iz Centralne banke BiH, potreba za shvaćanjem da je u našoj zemlji zastupljena i uvozna inflacija te bi se očekivanja o inflaciji trebala bazirati i na ovim činjenicama. Isto tako, netrpeljivosti koje su trenutačno prisutne oblikuju i odluke potrošača o budućim potrošnjama, pogotovo ako rast osobnih primanja ne bude formiran u skladu s rastom cijena. Stoga očekivana inflacija predstavlja problematiku zbog koje je potrebno biti konstantno na oprezu. Podsjećamo, u anketi koja je provedena u prosincu prošle godine rezultati su pokazivali postupnu stabilizaciju očekivane agregirane inflacije u odnosu na prethodne krugove ispitivanja. Tako se u ovoj godini očekuje agregirana inflacija u visini od 3,6 posto, a u idućoj godini od 3,5 posto.
Pitanje inflacije treba promatrati kroz prizmu rasta cijena potrošačkih proizvoda, a osobito onih prehrambenih, a valja uputiti na visoku razinu bazne inflacije iz koje treba isključiti globalne cijene nafte. Naravno, u cijeloj priči postoji i opterećujući čimbenik, a on se ogleda kroz loš omjer potrošačkih cijena i visine osobnih primanja u BiH. Drugim riječima, potrošači u BiH značajno su u nepovoljnijem položaju u odnosu na europski prosjek, i to zbog činjenice da značajan dio svog mjesečnog kućnog proračuna troše na prehranu. Udio prehrane u mjesečnim troškovima višestruko premašuje europske prosjeke zbog činjenice da rast plaća nije pratio jednakom dinamikom rast potrošačkih cijena, a tome svakako valja dodati i preveliku ovisnost o uvozu, nedovoljne poticaje za domaću proizvodnju, nisku produktivnost i konkurentnost domaćeg agrarnog sektora.
Prehrana i troškovi
Samo jedna ilustracija dovoljna je za izvući zaključak - otkupna cijena pšenice nedavno je bila od 30 do 40 feninga, a otkupna cijena brašna ispod 1 KM, dok, s druge strane, građani izdvajaju i do 700 posto više sredstava kada kupuju kruh. Od jednog kilograma brašna, koji košta manje od marke, dobivaju se četiri kruha, od kojih se svaki plaća po dvije marke, odnosno dolazimo do računice koja glasi: kilogram brašna za marku, kilogram kruha za osam maraka. Kada bi pak domaći poljoprivredni proizvođači dobili priliku kakvu zaslužuju te imali na raspolaganju i sredstva europskog IPARD fonda, stvari bi bile kudikamo drugačije, a dostupnost i cijena domaće hrane primjerenije potrebama i životnom standardu u BiH.
Otvori KEKS Pay
