Nekada su se s tržnice nosile pune vrećice, a danas - tek pokoji krumpir, jabuka ili glavica luka. Voće i povrće, nekoć neizostavan dio svakog obroka, postaje luksuz koji se pažljivo bira, odmjerava i važe. Domaća proizvodnja pod sve je većim pritiskom visokih cijena goriva, repromaterijala i nesigurnog tržišta, dok su s druge strane kupci sve oprezniji u potrošnji svake marke.
Kupuju što moraju
Potvrdila je to i umirovljenica Marica. - Teško je, sine, svaki dan je borba. Odem na tržnicu s deset maraka u novčaniku i odmah ti kažem - sve moraš dvaput premjeriti. Nekada si za to mogao napuniti vrećicu, a sada jedva da uzmem malo povrća i koje jaje. Važe se svaka marka, svaki dinar ima svoju težinu. Gledaš cijene, pa računaš u glavi - hoću li uzeti jabuke ili luk, jer oboje ne mogu. S minimalnom mirovinom teško je, jako teško. A mora se jesti. Zdravlje traži da se jede svježe i raznovrsno, a džep kaže - kupi što možeš, ne što trebaš - objašnjava u razgovoru. Ekstremno visoke cijene sezonskog voća sve više kupaca odvraćaju od kupnje. Prema pisanju medija, za kilogram trešanja potrebno je izdvojiti od 7 do čak 18 KM, dok se cijena košarice jagoda kreće između 5 i 10 KM. Jabuke dosežu cijenu i do 14 KM po kilogramu, a rajčica ide do 7 KM. S druge strane, povrće poput krumpira i luka nešto je povoljnije - cijene se kreću između 2 i 4 KM po kilogramu. Trgovci kažu kako su i oni pritisnuti velikim troškovima.
- Jagode i trešnje skuplje su od 20 do 30 posto, a što se tiče krumpira i sličnih proizvoda, tu su cijene iste ili čak niže - možda su krumpir i luk sada jeftiniji - rekao je jedan prodavač. - Ljudi moraju uložiti, proizvesti, a nikad ne znaju hoće li uspjeti. Sve je preskupo. Ljudi kupuju doslovno po dva-tri krumpira, tek toliko da se skuha ručak - kazala je za N1 trgovkinja Mersida. Ekonomisti i predstavnici proizvođača upozoravaju da je situacija alarmantna. - Imamo malu proizvodnju, a klimatske promjene dodatno su je smanjile. Urod je slab, a cijene su takve kakve su. Nismo konkurentni jer nemamo velike poticaje u odnosu na uvoznike. Dolazimo do toga da cijene diktira uvozni lobi - objasnio je za N1 Nedžad Bićo iz Udruge poljoprivrednika Federacije BiH.
Neodrživo stanje
Prema riječima ekonomista Igora Gavrana, trenutačna situacija u kojoj poljoprivrednici dobivaju minimalne iznose, a potrošači plaćaju previsoke cijene dugoročno je neodrživa. To, tvrdi Gavran, dovodi do gašenja domaće proizvodnje i smanjenja kvalitete proizvoda na tržištu, dok najveću korist imaju preprodavači.
Koliko su cijene gotovo svega porasle, najbolje pokazuje podatak Saveza samostalnih sindikata BiH prema kojemu je četveročlanoj obitelji u travnju za život bilo potrebno 3168,90 KM, od čega je čak 1421,10 KM bilo potrebno samo za hranu, što je za oko 420 KM više od minimalne plaće, koja prema posljednjoj odluci Vlade Federacije BiH iznosi 1000 KM. Kako dalje i što staviti na listu prioriteta u vremenu brojnih, nezaustavljivih poskupljenja, pitanje je koje sve češće postavljaju građani. I dok mnogi pribjegavaju zaduživanju kod obitelji, prijatelja ili čak banaka, rijetki uspijevaju pronaći rješenja koja im omogućuju preživljavanje bez dodatnih dugova. Iz Udruge za zaštitu potrošača savjetuju građanima da prate tjedne akcije i uspoređuju cijene između trgovina i tržnica, planiraju obroke unaprijed te kupuju sezonske proizvode na veliko, kada su povoljniji. Također, potiču i razmjenu domaćih proizvoda kao alternativni način borbe protiv visokih cijena i očuvanja domaće proizvodnje.
