Ožujak je mjesec u kojem se podiže svijest o raznim bolestima, pa tako i o raku debelog crijeva, odnosno o važnosti prevencije, stoga u javnosti često vidimo naziv “Plavi ožujak”, koji je posvećen upravo ovoj bolesti koja je u BiH, ali u svijetu, treća bolest po svojoj učestalosti.
- Rak debelog crijeva po učestalosti se ubraja među najčešće maligne bolesti u svijetu, pa tako i kod nas, iako BiH nema točne statističke podatke, kao i za većinu bolesti - postoje svjetski statistički podaci koju pokazuju kako je u svijetu petogodišnja prevalencija oko 300 oboljelih na 100.000 stanovnika, pa se pretpostavlja da je tako i kod nas - kazao je za Večernji list prof. dr. sc. Emil Babić, dr. med., internist gastroenterolog, voditelj Kliničkog odjela za gastroenterologiju u SKB-u Mostar.
Prevencija i liječenje
- Nažalost, činjenica je da dijagnozu postavljamo svakodnevno radeći endoskopije i da je taj broj kontinuirano u porastu. Osobito zabrinjava porast u mlađoj životnoj dobi. Najmlađi pacijent kojem smo postavili dijagnozu imao je samo 21 godinu - kazao je. Također je naglasio kako je danas 11% pacijenata s rakom kolona, 18% s rakom rektuma mlađih od 50 godina, što dovodi do pretpostavke da će nakon 2030. broj novooboljelih u dobnoj skupini od 20 do 34 godine biti povećan za 90%. - Usporedi li se populacija rođena 1950-ih s populacijom rođenom 1990-ih, ona ih 90-ih godina imat će dvostruko veći rizik od ove bolesti, četverostruko veći rizik za rak završnog dijela kolona - rektuma - rekao je liječnik i dodao: - Dakle, danas to više nije bolest samo starije populacije.
Iako je to jedna od najčešćih malignih bolesti, objašnjava Babić, moguće ju je u potpunosti prevenirati i izliječiti ako se dijagnoza postavi navrijeme, odnosno prevencija je temelj u borbi protiv ove bolesti, a preventivno bi se trebali pregledavati svi. - Razlika je jedino u životnoj dobi prvog pregleda. Ako imate prosječan rizik za rak debelog crijeva, onda bi vrijeme prve kolonoskopije trebalo biti s 45 godina života (ranije 50 godina). Ako je netko u obitelji imao polipe ili KDB, onda bi trebalo učiniti prvu kolonoskopiju s 35 godina života (ranije 40 godina). Ako je netko u obitelji imao dijagnozu polipa ili raka debelog crijeva u ranijoj životnoj dobi, onda 10 godina ranije od dobi postavljanja dijagnoze (npr., otac imao polipe s 40 godina života, njegova djeca, braća i sestre trebali bi napraviti preventivni pregled s 30 godina života) - naglašava za portal Večernjeg lista BiH Babić.
Riječ je, kaže, o raku koji se načelno sporo razvija iz polipa i najčešće trebaju godine da se razvije pa tako, ako se bolest dijagnosticira u fazi polipa i učini polipektomija, pacijent je izliječen. - Ako rak debelog crijeva dijagnosticiramo u lokalnoj fazi, petogodišnje preživljavanje je 90%. Danas, nažalost, imamo sve više nekarakterističnih pojavnosti bolesti. Naime, u manjim polipima dijagnosticiramo maligne stanice, nekada bolest zna napredovati i brže nego uobičajeno i slično - kazao je. Stoga je, naglašava, od iznimne važnosti preventivni pregled endoskopijom pa je tim povodom i objasnio kako je, iako invazivna metoda, endoskopija pretraga koja zaista čuva zdravlje te da nema potrebe raditi je u sedaciji. - Nekad pacijenti ne shvaćaju da ih više ugrožava anestezija nego sama procedura. Tijekom anestezioloških procedura može doći do pada saturacije, poteškoća s disanjem, srčanih aritmija i slično jer ljudi mogu različito reagirati na anestetike. Tijekom sedacije mi nemamo povratnu informaciju o stanju pacijenta jer je sediran i povećava se mogućnost komplikacija i s naše strane. Svakodnevno mi pacijenti govore, nakon učinjene endoskopije, da i nije bilo tako “teško” ili “strašno” i pacijenti zaista nemaju razloga osjećati otpor ili strah prema ovim procedurama, posebno ako vidimo kolika je prednost za naše zdravlje - izjavio je za Večernji.ba gastroenterolog Emil Babić.
Naše je crijevo rastezljiv mišić, to je razlog, objasnio je, zbog kojeg može dugo kompenzirati rad bez nekih značajnijih tegoba iako tumorske tvorbe mogu biti velike i opstruirati lumen crijeva pa tako često pacijenti mogu biti bez značajnijih tegoba iako bolest napreduje. - Mikrocitna anemija može biti prvi klinički znak za rak koji zahvaća početni dio debelog crijeva, a svježa krv u stolici može biti znak zahvaćenosti završnog dijela debelog crijeva. Promjene u ritmu pražnjenja stolice, osjećaj nepotpunog pražnjenja, lažni nagoni, osjećaj otežanog pražnjenja, izmjenjivanje opstipacije i proljeva mogu biti klinički znakovi i simptomi na koje treba obratiti pozornost. Posebno kod pacijenata koji imaju obiteljsko opterećenje ili su ranije imali polipe - objašnjava.
Pretilost utječe na zdravlje
U ožujku se također obilježava i Dan pretilosti kao podsjetnik na rastući problem debljine u svijetu, a prema podacima iz Ministarstva civilnih poslova, BiH je među pet država u Europi s najviše pretilih osoba. Prema procjenama međunarodnih zdravstvenih organizacija, problem debljine danas poprima razmjere globalne epidemije. - U svijetu više od milijardu ljudi živi s debljinom, a broj oboljelih kontinuirano raste u gotovo svim regijama, a stručni pregled objavljen u časopisu JAMA pokazuje da je pretilost definirana kao indeks tjelesne mase veći od 30 kg/m2, povezana s povećanim rizikom za niz malignih bolesti, a među njima je i rak debelog crijeva - navode iz Ministarstva civilnih poslova.
- Dobra je vijest da je debljina jedan od čimbenika na koji se može utjecati. Promicanje zdrave prehrane, redovite tjelesne aktivnosti, preventivnih pregleda i pravodobnog liječenja može značajno smanjiti opterećenje kroničnim bolestima. U tom kontekstu posebno je važna prevencija raka debelog crijeva, a mnoge zdravstvene ustanove i stručne udruge građanima nude besplatne preventivne preglede i testiranja, a Ministarstvo će nastaviti aktivno podržavati promociju javnog zdravlja, prevenciju bolesti i edukaciju građana te, u skladu sa svojim zakonom propisanim nadležnostima u zdravstvenoj politici, ostaje snažno posvećeno unaprjeđenju zdravlja stanovništva - naveli su na svojoj mrežnoj stranici iz Ministarstva civilnih poslova BiH. •