Komentirajući za Večernji list zaključke sastanka bošnjačkih stranki koje traže ukidanje Doma naroda Parlamenta FBiH, odnosno izmjene nadležnosti ovog tijela, član Predsjedništva HDZ-a BiH Zdenko Ćosić govori kako je to samo nastavak kontinuiranih dogovora između Srba i Bošnjaka o podjeli BiH na dva entiteta i dva naroda. Jednako kao što ju nisu htjeli kao neovisnu državu 1990., 1991. godine, tako sada žele kao neku vrstu okončanja političkog i ratnog sukoba u BiH podijeliti državu na dva naroda. To ima svoj kontinuitet, ne samo od prošlog rata, nego se vuče još iz osamdesetih godina, navodi Ćosić.

Bošnjačke stranke predložile su ukidanje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Kako to komentirate s obzirom na nadležnosti te institucije?

- Mislim da ne postoji ni ozbiljna politička stranka ni političar pojedinac kojemu nije jasno značenje takvih inicijativa. Bilo je samo pitanje vremena kada će bošnjačka politika, a evo sada, objedinjena u nekakvu neformalnu koaliciju SDA, SDP, DF, izići sa svojom političkom, manje više do sada prikrivenom, ali poznatom idejom, da se konačno BiH podijeli onako kako je to davno i zacrtano, na državu dvaju entiteta i dvaju naroda. Jedan koji već de facto postoji, RS, i drugi koji bi trebao tek takav postati kao entitet bošnjačkog naroda. Ova ideja, odnosno prijedlog koji su donijele bošnjačke stranke na nedavnom sastanku, samo pokušava ozakoniti jednu takvu politiku.

Možemo li reći da su konačno otvorene karte?

- Da, karte su otvorene, zato što su vjerojatno i oni shvatili da sve manje ima naivnih ljudi koji vjeruju u njihove dosadašnje priče o BiH uređenoj na nekakvim principima građanske države. Odnosno sve je manje onih koji vjeruju u političke mitove koji su podmetnuti javnosti o podjeli BiH, odnosno u priče kako su Hrvati ti koji su dijelili BiH, a oni je, kao, brane. Međutim, kao što povijesne činjenice govore, tako i ove aktualne političke inicijative još jednom pokazuju tko je taj tko želi podijeliti BiH. Jednako kao što ju nisu htjeli kao neovisnu državu 1990., 1991. godine, tako sada žele kao neku vrstu okončanja političkog i ratnog sukoba u BiH podijeliti državu između dva naroda. To ima svoj kontinuitet, ne samo od prošlog rata, nego se vuče još iz osamdesetih godina. Riječ je o kontinuitetu dogovora između srpskih i bošnjačkih političko-intelektualnih krugova koji se održao i za vrijeme rata. On je vidljiv kroz pokušaje postizanja tzv. povijesnog sporazuma s Miloševićem 1991. godine. Zatim, imamo 1992., 1993., kada cijelo vrijeme na ratnom Predsjedništvu Alija Izetbegović i Haris Silajdžić traže modele podjele i dogovore sa Srbima. Dakle, bez obzira na rat, iza se uvijek govorilo o podjelama. Da bi se to držalo dalje od javnosti plasirali su se kojekakvi mitovi o Karađorđevu, gdje kao netko drugi dijeli, iako o tome nema nikakvih ni dokaza niti te teorije imaju ikakvo razumno i pametno opravdanje. S druge strane, a u to se možemo uvjeriti ako prelistamo novine iz tog razdoblja, sarajevsko Oslobođenje 1992. otvoreno piše o tome kritizirajući Izetbegovića kako naivno vjeruje srpskoj politici i Jugoslavenskoj narodnoj armiji, a u biti se nije radilo ni o kakvoj naivnosti nego kontinuiranom političkom procesu, koji evo sada izlazi na svjetlo dana.

Je li, po vama, ovo prvi korak k stvaranju tog bošnjačkog entiteta?

Moramo biti potpuno jasni, iluzije o BiH kao državi jednoga naroda su pale. Pa kad su vidjeli da ne mogu dobiti cjelinu, onda im se ambicije očito zadovoljavaju s pola, jer u tom slučaju imaju svoj teritorijalni i politički bazen odakle mogu razvijati daljnje političke iluzije o državi jednoga naroda.

Je li, po vama, apsurdno da Hrvati bez kojih ne bi bilo neovisne BiH danas skoro pa nemaju nikakva prava u toj državi? Pa i ovim potezom im se šalje jasna poruka?

- Naravno da je sve to nelogično, međutim, u politici vam logika ne znači puno. Postoje projekti, postoje ciljevi. I samo se čeka trenutak kad će se oni izvući iz ladice i pokušati realizirati. Ipak mislim da ova inicijativa neće proći, prije svega zbog činjenice da tu postoje Hrvati kao konstitutivni narod, što je formalno-pravno potvrđeno u Ustavu, kao i zbog činjenice da postoji Ustavni sud, pa i kakva-takva međunarodna zajednica, koja bi trebala stati u zaštitu institucija. Dakle, ne u zaštitu jednog, drugog, trećeg naroda ili politike, nego u zaštitu institucije, odnosno elementarnih prava jednoga naroda. Hrvati su konstitutivan narod i siguran sam da ne postoji unutar hrvatskog političkog korpusa ni jedna stranka i ni jedan ozbiljan pojedinac koji bi prihvatio jednu takvu politiku samouništenja.

Zašto je u Washingtonu 1994. Dom naroda bio jedna od ključnih institucija oko kojih je postignut dogovor koji isključuje i prekid rata?

- Naravno, samo ime Dom naroda govori kako je to adresa, mjesto, ona instancija na kojoj se zaustavljaju svi eventualni pokušaji majorizacije, obespravljivanja jednoga konstitutivnog naroda koji je zajedno s drugim narodima fundiran u državu BiH ovakvu kakva ona jest. Tim, pogotovo lijevim političkim opcijama, kojima su puna usta nasljeđa antifašizma, ZAVNOBIH-a, koje obilježavaju taj dan, pozivaju se na ZAVNOBiH i njegove zaključke, odjedanput sve to prestaje biti tako. BiH, kako je god promatrali, ili u kontekstu one BiH koja je bila u sklopu bivše Jugoslavije, ili kao samostalnu državu koja je 1992. formalno to i postala, ona ne može ni opstati ni funkcionirati osim kao država triju konstitutivnih naroda koji su ju svojom voljom takvu prihvatili, ali u okviru koji im je jamčio zaštićenost i ravnopravnost, a nikako marginaliziranje i diskriminaciju.

Danas je godišnjica bombardiranja Širokog Brijega. Mislite li da je BiH možda na pragu novog ratnog sukoba?

- U ovoj psihozi koja u posljednje vrijeme hvata unitarističke političke opcije često čujemo spominjanje rata. Te stranke prijetnje ratom koriste kad nemaju nikakve druge argumente. Ja ne sumnjam da ima ljudi koji razmišljaju na takav način, ali su, po meni, to sulude ideje i sulude politike koje mogu danas u ovakvim odnosima snaga i ovakvih odnosa uopće razmišljati o spominjanju oružja ili ratnih sukoba kao svoj adut, krizni potencijal kojim bi oni mogli drugima prijetiti. Mislim da će takve politike i tako militantni jezici vrlo brzo biti ugašeni na ovaj ili onaj način. Zatim će opet ti isti postati mirotvorci, opet će prozivati druge za nacionalizam, fašizam itd. To su ciklični procesi koji se stalno ponavljaju u BiH, pa su jedni te isti ljudi danas nositelji ratnih ideja, sutra mirotvorci i zagovornici bratstva i jedinstva, prekosutra revolucionari. To se tako vrti, a rezultat je nedostatka jasnih političkih realnih ciljeva, odnosno politika iluzija.

Jeste li optimistični kada je u pitanju provedba odluke Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića?

- Do izmjene Izbornog zakona u kozmetičkom smislu neće doći niti ima smisla intervenirati na takav način. Prijedlog koji je danas aktualan, prijedlog bošnjačkih stranki, nije ništa nego jedna nova terminološka zavrzlama. I dalje se ne bi riješila bit svega, a to je da narodi mogu birati svoje predstavnike, odnosno da predstavnici u političkim tijelima imaju legitimitet. Legitimitet političkih predstavnika jedino je jamstvo opstanka neke vlasti, odnosno zajednice ili države. To možemo potvrditi kroz povijest kroz bezbroj primjera, da je sudbina svakog carstva, društva, ovisila o legitimitetu njegove vlasti odnosno političkih predstavnika. Tamo gdje nemate legitimne političke predstavnike, to je ili labilna vlast ili diktatura.

Dakle, mislite da izbori neće moći biti provedeni?

- Jasno. Očekujem da izmjene Izbornog zakona budu samo u pravcu uvažavanja stava Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića, u protivnom njihovi rezultati neće moći biti provedeni i imat ćemo novu krizu.

Vi ste premijer ZH županije. Kakvo je trenutačno financijsko stanje u toj županiji, odnosno ide li nabolje?

- S obzirom na to da je bilo katastrofalno, ide nabolje. Bolje reći, ne ide na bolje, nego smo sada stabilizirali proračun. Međutim, još je to daleko od dobrog i pravednog stanja, posebice kada je u pitanju raspodjela javnih prihoda. Zakon o pripadnosti javnih prihoda je daleko od dobrog, pravednog i poštenog zakona. Izmjena tog Zakona je proces koji će se provesti nakon predstojećih izbora, odnosno nakon konstituiranja nove Vlade FBiH. Taj Zakon će sigurno doći na red jer su za njegovu izmjenu zainteresirane gotovo sve županije, osim onih koje su postojećim Zakonom privilegirane

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura