Iako su sve rjeđi, kao i prozori koje smo mogli vidjeti i fotografirati. Bacam pogled na ranije godine i zamjećujem da sam većinom Marijev kombajn fotografirao u srpnju, i to prema sredini. No, vremena su se promijenila, klima se destabilizirala, pravih zima odavno nismo vidjeli. Stoga i ne čudi što se već u lipnju pšenica pokupila na poljima i otišla na sigurno, a ovih dana je i ječam pokupljen. Lagano će kombajni sada u “hladnije” krajeve, ako takvih još uopće imamo na pravi način.
Prinosi zadovoljavajući
Begića pitamo ima li posla i koliko je to u usporedbi s onim dobrim starim vremenima. - Upola manje, više se ne sije kao nekad, da ne kažem da je možda situacija još i gora nego što spominjemo. Prije se više radilo i svatko bi sijao i sadio barem za svoje potrebe - prisjeća se Begić dok se priprema odraditi posao u Grudama. Što se tiče same kvalitete, ona je redovito na visokoj razini u ovom dijelu zemlje, tako da se o tome nitko ne treba brinuti. A kad je najveća žitnica u BiH u pitanju, Semberija, i tamo su prinosi zadovoljavajući, ali kako proizvođači još nemaju otkupnu cijenu, onda izražavaju nezadovoljstvo, pa su tako blokirali granični prijelaz Rača, a ako se ne zaštiti domaća proizvodnja na ozbiljniji način, najavljuju i mogućnost potpunog prestanka proizvodnje.
Ako se uzme u obzir da su mnogi nekoć veliki proizvođači već digli ruke od svega, onda ovakve najave djeluju ozbiljno. Jer bez domaćeg, logično, morat ćemo uvoziti, a uz to što uvozno preskupo plaćamo, kvaliteta je itekako upitna. Treba li i kod nas doći do zaokreta i povećanja proizvodnje te veći angažman države da se žitarice stavi u fokus? Pa ako je suditi po svjetskim trendovima, ne da je to potrebno već je i nužno jer ozbiljni proizvođači bilježe rekordnu proizvodnju žitarica. Nitko više ne želi riskirati i čekati što će se dogoditi na geopolitičkoj pozornici, a što bi dugoročno imalo posljedice i na male igrače, niti tko želi dovesti se opet u one tmurne dane korone kad su svjetski mediji izvještavali o tome koliko ćemo još tjedana imati dovoljno žitarica. World Agriculture Supply and Demand Estimates, mjesečna publikacija američkog Ministarstva poljoprivrede, predviđa da će globalna proizvodnja pšenice dosegnuti rekordnih 808,5 milijuna tona u sezoni 2025./26., podižući ukupnu svjetsku ponudu na 1,07 milijardi tona!
Ključni rast očekuje se u Europskoj uniji, Indiji, Velikoj Britaniji, Kini, Argentini, Rusiji i Kanadi. Samo u Europskoj uniji očekuje se prinos od 136 milijuna tona, što je porast od 11,4 posto u odnosu na prošlogodišnjih 122,1 milijun tona. -S procjenom izvoza od 45 milijuna tona, Rusija će ponovno biti najveći svjetski izvoznik pšenice. Europska unija bi trebala povećati izvoz na 34 milijuna tona, a rast izvoza očekuje se i u Argentini i Ukrajini. S druge strane, zbog pojačane konkurencije, Sjedinjene Američke Države očekuje pad vlastitog izvoza pšenice, dok će prosječna otkupna cijena u toj zemlji iznositi 5,30 američkih centi po bušelu – što je 0,20 centi manje nego prethodne godine - govore izvješća.
Pšenica hrani 70 posto svjetskog stanovništva. U prošloj godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je proizvela 840.000 tona pšenice, Federacija BiH je proizvela 80.181 tonu pšenice, stoji u izvješću Federalnog zavoda za statistiku BiH, dok je Srbija proizvela 2,900.000 tona. Strategija ruralnog razvoja u BiH je dokument koji je još 2023. istaknuo važnost pšenice te je navedeno da će ova zemlja morati povećati opskrbu pšenice i do 50 posto potreba s dosadašnjih brojki, a najgore je što mi brojke smanjujemo. U ovakvim svjetskim krizama to može biti pogubno, a uvoz krajnje upitan.
- U ovoj godini trgovinske napetosti i politička neizvjesnost vjerojatno će utjecati na globalne troškove uvoza hrane, na obujam i cijene. Utjecaj će varirati ovisno o zemlji i robi, ovisno o čimbenicima poput ovisnosti o uvozu i dostupnosti alternativa. Nepovoljni vremenski uvjeti i poremećaji u opskrbnim lancima mogli bi dodatno povećati troškove uvoza - piše Forbes.
Ratovi zbog pšenice
Glavni ekonomist Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) Maximo Torero ističe da iako su trendovi u poljoprivrednoj proizvodnji pozitivni, čimbenici koji bi mogli negativno utjecati na globalnu sigurnost hrane se povećavaju. Stoga, važno je imati za sebe dovoljno žitarica, važno je da država ima dovoljne zalihe u slučaju bilo kakve katastrofe. U svojoj analizi Ivica Korman za Agroklub piše:- Manje je poznato da su se u povijesti vodili ratovi zbog pšenice. Kao osnovna žitarica bila je ključna za prehranu vojske i od velike važnosti za opstanak stanovništva, ali i gospodarstva u cjelini. Tijekom Rimskog Carstva vojne operacije vođene su oko kontrole područja koja su proizvodila pšenicu, osobito u Egiptu, koji je bio važan izvor ove poljoprivredne kulture za antički Rim - naveo je. Budući da je povijest učiteljica života, dobro je zapamtiti nešto od ovoga.
Otvori KEKS Pay
