“Predsjedniče, predsjedniče, može li autogram”, dozivala su trčeći za hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem djeca kod Franjevačkog samostana u Mostaru i novog Doma za siromašne studente, a on je nakon malo vremena uljudno odgovorio svima njima i udovoljio željama. U jednome trenutku i olovka je prestala pisati pa je uskočio fra Iko Skoko koji je zajedno s provincijalom fra Miljenkom Štekom i fra Ivanom Ševom dočekao premijera. Jednome od dječaka se čak Plenković potpisao i na nogometnu loptu uz objašnjenje: “Znaš, ja ti ipak nisam nogometaš”. Onda su uslijedila i škljocanja fotoaparatima, mobitelima, selfieji. Tako se do jučer nedodirljivi pobjednik hrvatskih izbora i premijer s TV ekrana predstavio u posve drugome svakodnevnome svjetlu kao krajnje neposredan i jednostavan.
Protiv podjele BiH
Pa ipak ne s toliko emocija, protekli su i drugi susreti koji su pokazali i drugo Plenkovićevo lice, odgovornog političara koji svoje izjave ne daje radi publike, nego u kontekstu trenutka i budućih iskušenja. U BiH ih je i previše, a u njihovu rješavanju RH nastoji najviše pomoći. Što zbog sunarodnjaka i same države BiH tako i zbog drugih 1000 kilometara razloga. Hrvatski premijer rekao je, zbrajajući dojmove dvodnevnoga posjeta BiH, da će vlast u Zagrebu nastaviti snažno podupirati euroatlantske ambicije BiH, dok mu je njegov domaćin hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović zahvalio kao i novoj hrvatskoj Vladi ističući kako je pred ovom zemljom jako puno reformi, a među prvima je promjena Izbornog zakona koja bi dovela do približavanja EU i zajamčila jednakopravnost Hrvata.
"Odlučan sam kao predsjednik Vlade pomoći na najkonstruktivniji mogući način koheziju zemlje i njezin europski put te biti jamstvo ravnopravnosti Hrvata u BiH”, rekao je Plenković nakon susreta s Čovićem i drugim dužnosnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH koji okuplja najznačajnije hrvatske političke stranke u BiH.
Pri tome je hrvatski premijer otvoreno ponudio pomoć u ispunjavanju upitnika koji će vlasti BiH dobiti u prosincu ove godine kako bismo dobili kandidacijski status. Upitan o odnosima između Hrvata i Srba u BiH te kritikama koje su upućene predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku zbog održavanja referenduma, a koji s druge strane podupire HDZ BiH, Plenković je rekao kako su odnosi lokalnih bh. partnera nešto na što Zagreb neće utjecati, ali da snažno podupire stabilnost zemlje.
“Hrvatska podupire cjelovitu BiH, protiv smo svih tendencija koje bi vodile njenoj destabilizaciji i svojevrsnoj dezintegraciji. Sve tendencije koje bi mogle destabilizirati zemlju i onemogućiti njezin europski put, naravno, ne podržavamo”, objasnio je Plenković navodeći da je takav stav i glede referenduma koji je bio u RS-u. Hrvatski član Predsjedništva BiH koji je i predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović istaknuo je kako je, zahvaljujući angažiranju predsjednika Plenkovića, ministra Stiera i drugih bivših hrvatskih eurozastupnika, BiH bila u stanju podnijeti zahtjev za članstvo u EU.
“Da nije bilo pomoći gospodina Plenkovića, Stiera i drugih zastupnika u Europskom parlamentu, ja sam posve siguran da mi uopće ne bismo uspjeli s predajom našega zahtjeva od 15. veljače ove godine. Mi ćemo u prosincu dobiti upitnik i nadam se do kraja sljedeće godine dobiti status kandidata. I dalje nastojimo biti predvodnici na tome putu”, rekao je hrvatski član Predsjedništva BiH.
Ne tolerirati nasilje
Čović je naveo kako će hrvatska strana u BiH ostati predvodnik euroatlantskoga puta, a uvjet za približavanje EU bit će i izmjena Izbornog zakona koji bi trebao riješiti pitanje hrvatske nejednakopravnosti. “Naš glavni naglasak je na jednakopravnosti hrvatskog naroda ovdje institucionalno i ustavno. U kontekstu približavanja Europskoj uniji mi ćemo morati provesti presudu Suda za ljudska prava u Strasbourgu do kraja siječnja. To je jedno od vitalnih pitanja koje uključuje izmjenu Izbornog zakona kako bi se mogao nastaviti taj put”, istaknuo je Čović.
Komentirajući nasilje u Stocu kada su aktivisti više bošnjačkih političkih stranaka prekinuli održavanje lokalnih izbora, Čović je rekao kako očekuje da se to nasilje neće tolerirati. “To je grubi incident koji je bio udar na državu i njezin poredak jer se grubo napalo predstavnike državne vlasti koji su provodili izbore”, dodao je. Premijer Plenković s izaslanstvom jučer je u Mostaru odvojeno razgovarao i s rektoricom Sveučilišta Ljerkom Ostojić, te ravnateljem Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru Antom Kvesićem.
“Mostarsko sveučilište postalo je iznimno atraktivno i za mlade Hrvate iz Hrvatske. Čak 20 posto polaznika dolazi iz RH. Bolnica je na visokoj razini i mladi ljudi koji se educiraju na Medicinskom fakultetu ostaju ovdje. To je sve jedna dobra potvrda da je Mostar postao sveučilišno i medicinsko središte”, rekao je Plenković.
On je na kraju posjeta Mostaru posjetio i Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru te razgovarao s ravnateljem Ivanom Vukojom. •
