Danska gradi jedan od najambicioznijih urbanističkih i klimatskih projekata u Europi – umjetni otok Lynetteholm, koji bi do 2050. godine trebao postati novi dio Kopenhagena s oko 35.000 stanovnika, ali i ključna zaštita grada od porasta razine mora i olujnih udara iz Baltičkog mora. Projekt, vrijedan oko 20 milijardi danskih kruna odnosno 2,7 milijardi eura, obuhvaća nasipavanje čak 80 milijuna tona zemlje u more istočno od danske prijestolnice. Nova umjetna površina prostirat će se na 275 hektara, što odgovara veličini oko 385 nogometnih igrališta.
Ideju o Lynetteholmu danska vlada i Grad Kopenhagen predstavili su još 2018. godine, a parlament je projekt službeno odobrio 2021. velikom većinom glasova. Gradnja je započela 2022., dok je druga faza radova već premašila polovicu planirane realizacije. Završetak nasipavanja predviđen je za 2050., a potpuno dovršenje nove gradske četvrti očekuje se oko 2070. godine. Projekt vodi javna tvrtka By & Havn, uz sudjelovanje arhitektonskih i inženjerskih kuća COWI, Arkitema i Tredje Natur. Koncept kombinira urbani razvoj i klimatsku zaštitu, pa će umjetni poluotok istodobno služiti kao nova stambena i poslovna zona te kao obrambeni pojas protiv poplava.
Naime, Kopenhagen je posljednjih desetljeća sve izloženiji snažnim olujama i rastu razine mora. Prema analizama, razina Baltičkog mora porasla je za oko 17 centimetara od 1900. godine. Lynetteholm bi zato trebao funkcionirati kao prirodna barijera koja će zaustavljati nalete mora prije nego što voda dođe do povijesnih dijelova grada. Posebnost projekta je i način gradnje. Umjesto uvoza materijala, Danska koristi višak zemlje nastale tijekom drugih građevinskih radova u Kopenhagenu. Svakodnevno oko 350 kamiona prevozi zemlju kroz grad prema gradilištu, što izaziva negodovanje dijela stanovnika zbog buke i prometa. Plan uključuje i izgradnju novih prometnih veza, produženje linije metroa te tunel koji će povezivati gradske četvrti Nordhavn i Refshaleøen. Osim 35.000 stanovnika, novi će distrikt osigurati i približno isti broj radnih mjesta.
Ipak, projekt nije prošao bez kritika. Ekološke organizacije i susjedna Švedska upozoravaju da bi umjetni poluotok mogao poremetiti protok slane i kisikom bogate vode prema Baltiku, što bi moglo negativno utjecati na osjetljivi morski ekosustav. Koalicija Clean Baltic optužila je Dansku za „greenwashing“, tvrdeći da lokalnu zaštitu od klimatskih promjena stavlja ispred regionalne ekologije. Danske vlasti, s druge strane, odbacuju takve tvrdnje i ističu da su dodatne studije pokazale kako kvaliteta morske vode uz obalu Kopenhagena neće biti ugrožena. Unatoč kritikama, raspored radova zasad je nepromijenjen. Prema tome, ako projekt bude dovršen prema planu, Kopenhagen će sredinom stoljeća dobiti potpuno novu gradsku četvrt izgrađenu ondje gdje je danas otvoreno more.
Otvori KEKS Pay
