Zabrinutost zbog porasta kroničnih bolesti među mladim i odraslima više nije marginalna tema – postala je jedno od ključnih pitanja javnog zdravstva. Čimbenici poput sjedilačkog načina života, kroničnog stresa i, iznad svega, prehrane igraju presudnu ulogu u ovom zabrinjavajućem trendu.
Jedan od koncepata koji sve više dolazi u fokus jest inzulinska rezistencija. Ova metabolička neravnoteža nije povezana samo s dijabetesom tipa 2, već i s kardiovaskularnim bolestima, kroničnim upalama, pa čak i određenim vrstama raka, piše Slobodna Dalmacija.
Alarmantan porast
Kardiolog Aurelio Rojas upozorava, u objavi na društvenim mrežama (@doctorrojass), na alarmantan porast dijagnoza raka među mladima. "U posljednjih nekoliko godina broj slučajeva raka kod mladih zabrinjavajuće raste", ističe. Iako naglašava da ne postoji jedan jedini uzrok, upozorava na obrasce koji se sve češće ponavljaju kod pacijenata.
Jedan od tih obrazaca upravo je inzulinska rezistencija – stanje u kojem tijelo mora proizvoditi sve veće količine inzulina kako bi održalo stabilnu razinu glukoze u krvi. "Kada tijelo kontinuirano proizvodi visoke razine inzulina, to ne utječe samo na tjelesnu težinu, energiju, kvalitetu sna i zdravlje srca, već aktivira i procese povezane s upalom, starenjem stanica i proliferacijom oštećenih stanica – uključujući i one kancerogene", upozorava Rojas.
Prema njegovim riječima, problem nije samo u očitim bolestima, već i u tihom, postupnom propadanju organizma. Kronična upala i ubrzano starenje stanica mogu godinama ostati neprimijećeni, sve dok se ne manifestiraju kroz ozbiljne zdravstvene probleme.
Hrana koja narušava zdravlje
No što u svakodnevnom životu pokreće ovaj proces? Rojas posebno ističe dvije vrste namirnica koje su široko rasprostranjene u modernoj prehrani: dodani šećer i rafinirana brašna.
"Postoje dvije svakodnevne namirnice koje narušavaju vaše zdravlje, a da toga niste ni svjesni", upozorava. Obje uzrokuju nagle skokove razine glukoze u krvi, što prisiljava organizam na pojačano lučenje inzulina.
S vremenom taj mehanizam postaje sve manje učinkovit, što dovodi do razvoja inzulinske rezistencije. "Brzo podižu razinu glukoze i tjeraju tijelo da oslobađa velike količine inzulina kako bi ih obradilo", objašnjava.
Dodani šećeri nalaze se u bezalkoholnim pićima, pecivima, industrijskim umacima, ali i u proizvodima koji se često percipiraju kao zdravi, poput jogurta ili žitarica. Rafinirana brašna prisutna su u bijelom kruhu, klasičnoj tjestenini i brojnim ultraprerađenim proizvodima.
Njihova redovita konzumacija lako postaje svakodnevna navika, čime se značajno povećava metabolički rizik.
Ipak, Rojas izbjegava pretjeranu paniku: "Ne znači da ih nikada ne smijete jesti." Ključ je u umjerenosti – učestalosti i količini. Problem nastaje kada ove namirnice postanu temelj svakodnevne prehrane, zamjenjujući nutritivno kvalitetnije opcije.
Njegova završna poruka jednako je jasna koliko i upozoravajuća: "Ako su dio vaše svakodnevice, prije ili kasnije mogli biste se suočiti s ozbiljnim posljedicama."