Osobe s depresijom, shizofrenijom ili bipolarnim poremećajem ne bore se samo s mentalnom patnjom – one i umiru znatno ranije od opće populacije. Razlika u očekivanom životnom vijeku iznosi u prosjeku 13 do 15 godina, tvrdi međunarodni tim istraživača, prenosi Fenix magazin. Otprilike 70 posto smrtnih slučajeva nije izravno povezano s mentalnim bolestima, već s fizičkim stanjima poput srčanog udara, moždanog udara ili dijabetesa. Posebno su osjetljive kardiometaboličke bolesti, koje utječu na srce, krvne žile i metabolizam, pišu njemački mediji.
Način života također značajno doprinosi ovom riziku: mnogi ljudi s mentalnim poremećajima puše, malo vježbaju, nezdravo se hrane i loše spavaju, otkrili su istraživači. Ti čimbenici ne samo da pogoršavaju fizičko zdravlje, već mogu i pojačati psihološke simptome. “Ustanove za mentalno zdravlje tradicionalno su usmjerene na lijekove, kriznu skrb i terapiju razgovorom. Čimbenici načina života do danas nisu bili prioritet – ni u financiranju, ni u osposobljavanju, ni u praktičnoj skrbi”, objašnjava voditelj studije.
To dovodi do nedostatka primjene važnih preventivnih mjera. Dok zdrava prehrana i tjelovježba igraju ključnu ulogu u drugim područjima medicine, često se zanemaruju u psihijatriji. Povjerenstvo poziva na temeljito preispitivanje pristupa. Moderni plan liječenja osoba s mentalnim poremećajima mora od samog početka uključivati promjene načina života, uključujući:
- Prehranu: podršku nutricionista za uspostavljanje zdravih i praktičnih rutina.
- Tjelovježbu: programe niskog praga koji postupno uvode pacijente u redovitu tjelesnu aktivnost.
- Prestanak pušenja: posebne programe za osobe s ozbiljnim mentalnim poremećajima, budući da puše znatno češće od opće populacije.
- San: strategije za poboljšanje higijene spavanja koje pozitivno djeluju i na fizičko i na psihičko zdravlje.
- Digitalnu podršku: aplikacije i online programi koji prate pacijente i izvan klinike ili liječničke ordinacije.
“Idealan plan liječenja započinje promjenama u svakodnevnom životu i psihološkom podrškom kao temeljem. Lijekovi bi se zatim trebali koristiti kao nadopuna – a ne obrnuto”, ističe stručnjak.
Stručnjaci ovim pristupom žele smanjiti ozbiljan jaz u očekivanom životnom vijeku. Razlika do 15 godina smatra se jednom od najvećih zdravstvenih nejednakosti globalno. Ako se intervencije u načinu života integriraju u psihijatrijsku skrb, moguće je ne samo spriječiti srčane udare ili dijabetes, već i ublažiti simptome mentalne bolesti, pišu njemački mediji.
Otvori KEKS Pay
