Kratka tjelovježba neposredno prije odlaska na spavanje mogla bi poslužiti kao učinkovit štit od kognitivnih oštećenja i gubitka pamćenja uzrokovanih nedostatkom sna, pokazalo je najnovije istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Concordia u Montrealu. Novo otkriće nudi nadu milijunima ljudi koji se svakodnevno bore s kroničnom neispavanošću i njenim negativnim utjecajem na koncentraciju.
Problem nedovoljnog odmora poprimio je razmjere globalne epidemije, a podaci pokazuju da više od trećine građana redovito spava manje od preporučenih sedam do osam sati dnevno. U eksperimentu kanadskih stručnjaka sudjelovalo je 88 mladih, zdravih odraslih osoba čiji je zadatak bio zapamtiti 80 parova imena i lica.
Volonteri su nakon učenja podijeljeni u četiri različite skupine s posebnim režimima spavanja i aktivnosti. Dvije skupine vozile su sobni bicikl 30 minuta prije spavanja, dok su druge dvije provele 40 minuta mirno sjedeći na stolcu, prenosi Dnevno.hr.
Eksperiment u laboratoriju za san
Jedna grupa vježbača i jedna grupa neaktivnih sudionika dobile su priliku za puni noćni odmor od 8,5 sati. Preostale dvije skupine bile su podvrgnute skraćenom noćnom odmoru te su spavale samo 4,5 sata. Svi sudionici praćeni su elektrodama kako bi se izmjerili njihovi moždani valovi, pokreti očiju i rad srca.
Testiranje provedeno nakon buđenja donijelo je iznenađujuće rezultate za znanstveni tim. Dok je kod neispavanih sudionika bez tjelovježbe zabilježen očekivani drastičan pad kognitivnih sposobnosti, oni koji su vozili bicikl prije skraćenog sna ostvarili su znatno bolji učinak.
Zapravo, sudionici koji su vježbali prije samo 4,5 sata sna postigli su na testu memorije statistički jednake rezultate kao i osobe koje su spavale punih 8,5 sati. Znanstvenici objašnjavaju da umjerena fizička aktivnost štiti hipokampus – regiju mozga ključnu za učenje i pohranu podataka.
Zaštita duboke faze sna i smanjenje stresa
Stručnjaci procjenjuju da kronična neispavanost može smanjiti kapacitet pamćenja za čak 40 posto, uglavnom zbog skraćivanja duboke faze sna. Večernja tjelovježba pomaže u stabilizaciji novonaučenih informacija, a posebne je koristi donijela osobama koje prirodno duže borave u fazi sporovalnog sna.
Osim što čuva kognitivne funkcije, umjereni fizički napor smanjuje razinu kortizola te potiče lučenje endorfina. To pomaže u smirivanju anksioznih misli i stresa, koji predstavljaju vodeći uzrok problema sa spavanjem kod većine ljudi.
Istraživači zaključuju da bi umjerena večernja aktivnost mogla postati jednostavan i pristupačan alat za zaštitu zdravlja mozga. Ipak, napominju kako je za potpunu potvrdu ovih nalaza potrebno provesti dodatna istraživanja na većem uzorku ispitanika.
Otvori KEKS Pay
