Ako volite proso, amaranth, integralnu rižu ili heljdu, velika je šansa da će vam se svidjeti i bulgur. Ova drevna žitarica potječe s Bliskog istoka i Mediterana, a danas se najviše koristi u Turskoj i Indiji. Dobiva se od durum pšenice – zrna se kuhaju, suše i lome na sitne ili nešto veće komadiće. Zbog toga što je djelomično prethodno skuhan, bulgur se priprema vrlo brzo i jednostavno.
Svijetlo-smeđe je boje, orašastog okusa i bogat je hranjivim tvarima poput vlakana, vitamina B skupine, minerala kao što su željezo, cink, magnezij i mangan, a sadrži malo masti i kalorija. To ga čini izvrsnim izborom za vegetarijance, vegane i sve koji žele održavati zdravu tjelesnu težinu, piše Ordinacija.hr.
Nutritivna vrijednost bulgura
Bulgur je niskokaloričan i vrlo hranjiv. Prosječna porcija od jedne šalice (182 g) sadrži:
- 151 kcal
- 34 g ugljikohidrata, od čega 8 g dijetalnih vlakana
- 6 g proteina
- 8 % preporučene dnevne doze folata
- 8 % preporučene dnevne doze vitamina B6
- 9 % preporučene dnevne doze niacina
- 20 % preporučene dnevne doze cinka
- 55 % preporučene dnevne doze mangana
- 15 % preporučene dnevne doze magnezija
- 10 % preporučene dnevne doze željeza
Visok udio dijetalnih vlakana pomaže u održavanju probave, sprječava zatvor i nadutost, te može smanjiti rizik od prejedanja i prekomjernog unosa kalorija.
Također, redovita konzumacija bulgura može imati brojne pozitivne učinke na zdravlje:
Poboljšava probavu i zdravlje crijeva
Vlakna u bulguru potiču pravilno kretanje crijeva, sprječavaju konstipaciju i nadutost te poboljšavaju ravnotežu crijevne mikroflore. Redovita konzumacija može smanjiti rizik od divertikuloze debelog crijeva.
Štiti kardiovaskularni sustav
Cjelovite žitarice, uključujući bulgur, pomažu u snižavanju razine LDL (“lošeg”) kolesterola, čime se smanjuje rizik od ateroskleroze i srčanih bolesti.
Pomaže u kontroli šećera u krvi
Fitokemikalije i dijetalna vlakna mogu stabilizirati razinu glukoze, smanjujući rizik od dijabetesa tipa 2 i poboljšavajući inzulinsku osjetljivost.
Jača imunitet i poboljšava opće zdravlje
Minerali poput cinka i željeza pomažu u proizvodnji hemoglobina i imunoloških stanica, dok mangan i magnezij doprinose metabolizmu i zaštiti od oksidativnog stresa.
Sprječava kronične bolesti
Istraživanja pokazuju da redovita konzumacija cjelovitih žitarica smanjuje rizik od metaboličkog sindroma, dijabetesa i određenih tipova karcinoma. Ferulična kiselina u bulguru ima antioksidativna svojstva i može spriječiti nastajanje štetnih nitrozamina iz prehrambenih nitrata.
Pomaže u kontroli tjelesne težine
Visoke razine vlakana i umjerena kalorijska vrijednost čine bulgur idealnom namirnicom za osjećaj sitosti, što može pomoći u smanjenju međuobroka i ukupnog unosa kalorija.
Iako bulgur pruža brojne zdravstvene prednosti, važno je napomenuti da sadrži gluten. Osobe s celijakijom ili osjetljivim probavnim sustavom trebaju konzumirati ovu žitaricu u malim količinama i pratiti reakciju organizma.
Kako pripremiti bulgur
Bulgur se može koristiti na brojne načine – kao prilog, u salatama, vegetarijanskim jelima ili desertima:
- Brza priprema – bulgur se može samo namočiti u toploj vodi 20 minuta, ili kuhati u omjeru 1 šalica bulgura : 2 šalice vode, 10–15 minuta na laganoj vatri.
- Prilozi i glavna jela – može zamijeniti rižu, koristiti se za rižota, punjene paprike i tikvice, ili oblikovati u burgere.
- Salate – popularan je u mediteranskim i bliskoistočnim salatama, poput libanonskog Tabbouleha.
- Slatke verzije – kombinira se s voćem, medom i orašastim plodovima za doručak ili desert.
Osim što je svestran u pripremi, bulgur se može skladištiti u hladnjaku do tjedan dana nakon kuhanja i lako uključiti u tjedni jelovnik.