Pri kupnji mesa mnogi se kupci prvo vode cijenom, no ona nije jedini pokazatelj kvalitete i sigurnosti proizvoda. Na ono što završava na tanjuru utječu brojni čimbenici - od načina skladištenja i održavanja hladnog lanca do obrade, roka trajanja, pakiranja i pravilne pripreme. Oznake poput "svježe", "odležano" ili "posebno mekano" same po sebi nisu jamstvo da je riječ o kvalitetnijem proizvodu. Važno je obratiti pažnju na to kako je meso čuvano, koliko dugo se može koristiti te je li riječ o sirovom, neprerađenom ili prerađenom proizvodu.
Poseban oprez potreban je kod nekoliko skupina proizvoda koji su osjetljiviji na kvarenje - mljevenog mesa, ribe i morskih plodova, odležane govedine, mesa s kostima te pašteta, terina i iznutrica. Kod mljevenog mesa najvažniji su rok trajanja, temperatura čuvanja i stanje ambalaže. Budući da se usitnjavanjem povećava površina mesa koja dolazi u kontakt s okolinom, takvi proizvodi zahtijevaju posebnu pažnju. Sirovo mljeveno meso i svježa rashlađena perad spadaju među lako pokvarljive namirnice, pa ih treba držati na odgovarajućoj temperaturi i dovoljno termički obraditi, piše Fenix.
Važno je paziti i na higijenu tijekom pripreme jer se bakterije mogu prenijeti preko ruku, noževa i dasaka za rezanje. Zato se pribor koji dolazi u dodir sa sirovim mesom ne bi trebao koristiti za druge namirnice bez prethodnog pranja. Kod kupnje ribe i morskih plodova presudni su svježina i pravilno održavanje hladnog lanca. Treba obratiti pažnju na miris, izgled površine, stanje ambalaže i temperaturu na kojoj se proizvod čuva. Važni su i podaci o ulovu, transportu i brzini kojom proizvod dolazi do kupca.
Ni zamrznuta riba ne mora biti lošiji izbor. Brzo zamrzavanje može pomoći u očuvanju njezinih svojstava, pod uvjetom da je proizvod pravilno skladišten. Posebnu pažnju privlači i odležana govedina, no oznaka "odležano" ne znači automatski da je meso sigurnije ili kvalitetnije. Kod takvih proizvoda razlikuju se suho i mokro odležavanje, a način čuvanja, pakiranje i rok trajanja i dalje ostaju ključni kriteriji.
Slično vrijedi i za komade mesa s kostima. Sama kost nije znak lošije kvalitete, ali kupci bi trebali provjeriti izgled mesa, miris, ambalažu i rok upotrebe. Ako proizvod ima neuobičajen miris, sluzavu površinu ili postoje znakovi da nije bio pravilno rashlađen, bolje ga je ne kupovati. Kod pašteta, terina i iznutrica također nema univerzalnog pravila. Potrebno je provjeriti deklaraciju, način skladištenja i temperaturu na kojoj se proizvod mora čuvati. Kod tih namirnica posebno je važno pridržavati se uputa proizvođača. Potrošači bi trebali izbjegavati meso kojem je istekao rok trajanja, proizvode s oštećenom ambalažom te one koji nisu bili pravilno rashlađeni. Upozorenje su i promjene poput neobičnog mirisa, promjene boje ili sluzave površine.
Poseban oprez potreban je kod sirovog mljevenog mesa i sirove peradi jer se radi o namirnicama koje zahtijevaju pravilno čuvanje i temeljitu termičku obradu.Osim kvalitete mesa, važna je i količina koja se konzumira. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je prerađeno meso povezano s povećanim rizikom od raka debelog crijeva, dok se crveno meso smatra namirnicom koju treba konzumirati umjereno. Prema WHO-u, svakodnevna konzumacija oko 50 grama prerađenog mesa povezuje se s približno 18 posto većim rizikom od raka debelog crijeva.
Otvori KEKS Pay
