Dovoljno sna jedan je od temelja zdravlja, iako ga mnogi često stavljaju u drugi plan. Uobičajeno se smatra da bi odrasle osobe trebale spavati oko sedam do osam sati na noć, no broj sati nije jedino što određuje hoćemo li se ujutro probuditi odmorni. Stručnjaci upozoravaju da postoji velika razlika između količine sna i njegove kvalitete, a upravo u toj razlici često leži objašnjenje za jutarnji umor. Kvalitetan san ne znači samo dovoljno dugo spavanje, nego i dovoljno miran, neprekinut i obnavljajući odmor. Izvori koji se bave zdravim snom navode da odrasli uglavnom trebaju najmanje sedam sati sna, ali i da san mora biti dovoljno kvalitetan da bi bio osvježavajući. Upravo zato nije neobično da se netko naspava 'po pravilima', a ipak se probudi iscrpljen, piše UNILAD.
Tom se temom bavi i dr. Wendy Troxel, licencirana klinička psihologinja i viša bihevioralna znanstvenica, koja ističe da mnogi ljudi spavaju preporučen broj sati, ali se svejedno bude mamurni, tromi i bez energije. U razgovoru za Fox News Digital naglasila je da je ključ u razlici između količine i kvalitete sna te navela da otprilike jedna od tri odrasle osobe ima tzv. neobnavljajući, odnosno neosvježavajući san.
Prema njezinim riječima, na lošu kvalitetu sna može utjecati niz čimbenika, bez obzira na to koliko dugo osoba spava. Među najčešćima su prehrambene navike, kofein, vrijeme provedeno pred ekranima i alkohol, a svi oni mogu poremetiti normalan tijek sna i učiniti ga plićim ili isprekidanim. I drugi stručnjaci navode da na kvalitetu sna mogu utjecati kofein, alkohol, tjelovježba i druge navike, zbog čega se često preporučuje praćenje upravo tih čimbenika kada netko pokušava otkriti zašto je stalno umoran.
Dr. Troxel posebno upozorava na večernje obroke koji mogu izazvati probavne smetnje. Ne preporučuje odlazak na spavanje ni na prazan želudac, ali ni odmah nakon obilnog obroka, kada tijelo još aktivno probavlja hranu. Ideja je, kaže, pronaći ravnotežu kako želudac ne bi dodatno remetio proces uspavljivanja i dubinu sna. Jedan od čimbenika koji može igrati važnu ulogu jest i tjelovježba. Iako mnogi misle da će ih intenzivan trening prije spavanja ugodno iscrpiti, stručnjakinja upozorava da fizička aktivnost kasno navečer može biti previše stimulirajuća, osobito ako uključuje društveno okruženje ili jači adrenalin. Zbog toga savjetuje da se vježbanje, kad god je moguće, prebaci na raniji dio dana.
Zanimljivo je i da, prema dr. Troxel, žene češće pate od lošije kvalitete sna nego muškarci, što može značiti da im ponekad treba i nešto više odmora kako bi se osjećale obnovljeno. To ne znači nužno da trebaju drastično više sati sna, nego da na njihovu svakodnevicu i osjećaj iscrpljenosti kvaliteta sna može imati još izraženiji utjecaj.
Drugim riječima, nije presudno samo koliko dugo spavate, nego i kakav je san koji dobivate. Ako se redovito budite umorni unatoč tome što spavate dovoljno dugo, možda problem nije u količini, nego u navikama koje narušavaju kvalitetu sna. Upravo zato stručnjaci sve češće podsjećaju da se dobar san ne gradi samo satnicom, nego i rutinom, okruženjem i malim navikama koje ga mogu poboljšati ili pokvariti.
Otvori KEKS Pay
