Nakon teškog poraza republikanaca na međuizborima, Donald Trump je za novog šefa kabineta Bijele kuće izabrao čovjeka koji je godinama oblikovao neke od njegovih najtežih političkih poteza. Stephen Miller, arhitekt masovnih deportacija i zagovornik širokih predsjedničkih ovlasti, u ponedjeljak preuzima jednu od najmoćnijih pozicija u Washingtonu. Njegovo imenovanje postavlja pitanje hoće li Trump, suočen s demokratskom većinom u Kongresu, pokušati postići kompromis ili će se odlučiti za još oštriji politički sukob.
Miller (41) zamjenjuje Susie Wiles, prvu ženu na čelu kabineta Bijele kuće, koja se nakon ostavke pridružuje Trumpovom političkom timu. Za razliku od Wiles, koja je nastojala koordinirati različite interese unutar administracije i održavati odnose s političkim i poslovnim saveznicima, Miller je poznata kao ideološki beskompromisna suradnica predsjednika, javlja N1.
Reuters je u nedjelju izvijestio, pozivajući se na dužnosnike administracije, republikance i političke analitičare, da njegovo imenovanje signalizira pripreme za sukob s demokratima tijekom posljednje dvije godine Trumpovog mandata.
Od studentskog konzervativca do Trumpovog najbližeg suradnika
Miller je odrastao u liberalnoj Santa Monici u Kaliforniji, ali već tijekom studija na Sveučilištu Duke stekao je reputaciju militantnog konzervativca.
Političku karijeru gradio je kao suradnik republikanskih kongresmena, uključujući senatora Jeffa Sessionsa, jednog od ranih zagovornika restriktivne imigracijske politike.
Pridružio se Trumpovoj predsjedničkoj kampanji 2016. godine, a tijekom svog prvog predsjedničkog mandata radio je kao savjetnik i pisac govora, postavši jedna od ključnih osoba u oblikovanju imigracijske politike.
Nakon Trumpovog izbornog poraza 2020. godine osnovao je konzervativnu organizaciju America First Legal, koja je pravnim postupcima osporavala politike raznolikosti i uključivosti u američkim institucijama i tvrtkama.
Po Trumpovom povratku na vlast 2025. godine postao je zamjenik šefa kabineta za politiku i savjetnik za domovinsku sigurnost.
Čovjek iza masovnih deportacija
Millerov najprepoznatljiviji politički projekt je Trumpova stroga imigracijska politika.
Prema Reutersu, postavio je cilj od 3000 dnevnih uhićenja imigranata, znatno više nego tijekom prethodnih administracija.
Zalagao se za to da američka imigracijska služba ICE provodi uhićenja ne samo osoba s kriminalnim dosjeom već i drugih osoba koje se ilegalno nalaze u zemlji, uključujući i one koji žive u SAD-u desetljećima.
Također je podržavao pokušaje ograničavanja automatskog stjecanja američkog državljanstva rođenjem u SAD-u, što je dovelo do pravnih i ustavnih sporova.
Njegove metode izazvale su oštre kritike demokrata i organizacija za ljudska prava, ali su istovremeno ojačale njegov položaj među najodanijim Trumpovim suradnicima.
Međutim, imigracijska politika postala je jedno od političkih pitanja za republikance.
Prema anketi Reutersa i Ipsosa iz listopada, samo 37 posto Amerikanaca odobrilo je Trumpovo postupanje s imigracijom, u usporedbi s 50 posto na početku njegovog drugog mandata.
U drugoj, novijoj anketi Reutersa i Ipsosa, podrška je pala na 36 posto.
Republikanski kongresmen Don Bacon rekao je za Reuters da su neki članovi njegove stranke upozorili Millera da imigracijska i carinska politika otuđuju birače.
„Rekli smo mu: 'Loše ćemo proći na međuizborima', a on je to odbacio“, rekao je Bacon.
Prema njegovim riječima, mnogi republikanski kongresmeni Millerovo imenovanje vide kao nastavak strategije koja je pridonijela njihovom izbornom porazu.
Što se mijenja u Bijeloj kući?
Šef kabineta Bijele kuće nije član kabineta u klasičnom smislu, ali je jedna od najutjecajnijih osoba u izvršnoj vlasti SAD-a. On koordinira predsjednikov raspored, rad savjetnika, pripremu odluka i pristup predsjedniku.
Miller je već imao značajan utjecaj na Trumpove izvršne naredbe, a sada će dobiti širu priliku oblikovati prioritete administracije i nadzirati njihovu provedbu.
Promjene su već započele. Prema Axiosu od 8. studenog, Richard Walters, zamjenik šefa kabineta i bliski suradnik Susie Wiles, napušta Bijelu kuću. Walters je u petak ponudio ostavku, a njegov odlazak označava prvu značajnu kadrovsku promjenu uoči Millerove inauguracije.
Miller je pohvalio Waltersov dosadašnji rad, rekavši da će nastaviti pomagati administraciji izvan Bijele kuće.
Očekuje se da će novo vodstvo donijeti dodatne promjene u predsjednički tim.
Trump se suočava s demokratskim Kongresom
Millerovo imenovanje postaje posebno važno nakon što su demokrati osvojili kontrolu nad oba doma Kongresa.
Bez republikanske većine, Trump će se suočiti s većim preprekama u donošenju zakona, dok će demokratski kongresni odbori moći pokretati istrage, tražiti dokumente i pozivati dužnosnike na saslušanja.
Prema Reutersu, Miller i ravnatelj Ureda za proračun Bijele kuće Russell Vought mjesecima rade na opcijama za provedbu predsjedničkih politika bez novog zakonodavstva koje bi zahtijevalo usvajanje od Kongresa.
Kao rezultat toga, očekuje se da će administracija još više koristiti izvršne naredbe i postojeće ovlasti saveznih agencija.
Međutim, takve mjere nisu neograničene. Mogu se osporiti na sudu, a Kongres zadržava značajne ovlasti, posebno u pitanjima proračuna i izvršnog nadzora.
Demokratska većina također ne znači da će oporba moći jednostavno blokirati sve predsjednikove odluke. Trump zadržava pravo veta, a za njegovo poništavanje potrebna je dvotrećinska većina u oba doma Kongresa.
Ni republikanci nisu oduševljeni
Millerovo imenovanje izazvalo je pomiješane reakcije čak i unutar Republikanske stranke.
Bacon je za Reuters rekao da mnogi republikanski kongresmeni promjenu vide kao nastavak politika koje su već dovele do izbornog poraza.
„To je kao olovni balon u većem dijelu Kongresa“, rekao je Bacon, koristeći frazu kako bi naglasio koliko je loše primljeno imenovanje.
S druge strane, Trumpovi saveznici vjeruju da predsjedniku treba čovjek spreman za politički sukob upravo sada.
„Mislim da je Donald Trump pronašao svog ratnog savjetnika“, rekao je dugogodišnji Trumpov saveznik Roger Stone.
Trumpov donator i energetski poduzetnik Dan Eberhart rekao je da imenovanje signalizira pristup u kojem će se administracija ponašati kao da se brani od političkog bunkera posljednje dvije godine svog mandata.
Veći utjecaj na vanjsku politiku
Iako se Miller prvenstveno bavio domaćim pitanjima, nova pozicija dat će mu znatno veći utjecaj na američku vanjsku politiku.
Prema Reutersu, tri izvora upoznata s njegovim razmišljanjem kažu da se protivi produljenju rata s Iranom, ali istovremeno snažno podržava Izrael.
Takvi stavovi mogli bi ga dovesti u sukob s nekim Trumpovim odlukama, posebno ako predsjednik odluči ponovno proširiti vojne operacije protiv Irana.
Miller je prethodno podržavao agresivnije poteze SAD-a prema Venezueli, a nije isključio ni upotrebu vojne sile u kontekstu Trumpovih zahtjeva u vezi s Grenlandom.
Njegovo imenovanje moglo bi promijeniti i način na koji poslovne interesne skupine pristupaju Bijeloj kući.
Reuters izvještava da se neki lobisti boje da Miller neće biti toliko otvoren za njihove argumente kao Wiles, koji ima dugogodišnje veze s poslovnim sektorom, javlja N1.
Viši lobist iz tvrtke povezane s Trumpovim političkim krugom procijenio je da će se Miller prvenstveno usredotočiti na predsjednikove političke prioritete, poput imigracije i carina, a manje na moguće nenamjerne posljedice tih politika za poslovni sektor.
Trump ne mijenja smjer, već osobu koja će ga provoditi. Millerovo imenovanje ne znači da će se automatski pojaviti nove politike, niti da će predsjednik prihvatiti svaki njegov prijedlog. Ipak, izbor čovjeka koji se godinama zalagao za najoštrije mjere administracije sugerira da Trump, barem zasad, ne namjerava odgovoriti na izborni poraz značajnom promjenom politike.
Demokrati se pripremaju za kongresne istrage, republikanci pokušavaju shvatiti razmjere izbornog poraza, a Bijela kuća dobiva šefa kabineta koji je poznat po inzistiranju na odanosti i odlučnoj provedbi predsjednikovih prioriteta.
Najvažnija promjena stoga možda nije u onome što Trump želi postići, već u načinu na koji će pokušati ostvariti svoje ciljeve.
U vrijeme kada mu je Kongres postao politička prepreka, za svog najbližeg pomoćnika odabrao je čovjeka koji je godinama proučavao kako predsjednička moć može funkcionirati bez podrške zakonodavaca.