14.04.2024. u 10:05
Svake godine na neumskim prostorima već početkom travnja počinju cvasti perunike. Njihovi plavi cvjetovi podsjećaju na azur neba i modrinu mora.

Od davnina do danas
Cvjetovi imaju miris ljubičica. Uza sve cvijeće, svojom ljepotom najviše se ističu ruže i perunike. I kao što latice ruža mogu biti u raznim nijansama boja, tako je slučaj i s perunikama. Ova dva prelijepa cvijeta u svibnju odjenu se u crvenu, bijelu i plavu boju i eto hrvatske zastave. Ubereš li cvijet perunike, vrlo će brzo uvenuti. Ubereš li cvijet ruže, to se neće dogoditi. Među više stotina vrsta perunika postoji i hrvatska perunika (Iris croatica). Među više tisuća vrsta ruža, postoji ruža hrvatska (Rosa croatica). U antičko doba u medicini, farmaciji i filozofiji dominirala je perunika. U današnje doba, to je ruža. Kažemo da je ruža Gospin cvijet. Predmet našega zanimanja je perunika. Pedanije (Dioskurid) Dioskorid bio je grčki liječnik u rimskoj vojsci. On je bio i ljekarnik i botaničar. Njegovo velebno djelo enciklopedijskog formata u pet knjiga nosi naslov "O ljekovitim materijama" ("De Materia Medica"). Dioskorid je "otac farmakognozije". Jedna od najpoznatijih i najljekovitijih biljaka koju opisuje bila je ilirska perunika (Iris illyrica). Njome su se liječile mnogobrojne bolesti ondašnjega doba. Za uporabu se najčešće koristio podanak biljke pripremljen u prahu. Bila je to kultna biljka. I danas se ta biljka koristi u ljekovite svrhe. Dioskorid je opisao 657 biljnih lijekova, 1000 biljnih pripravaka i 5000 njihovih mogućih ljekovitih djelovanja. Prvi je uveo korištenje kamilice u pedijatriji, zatim vrbove kore koja sadrži acetilsalicilnu kiselinu za smanjenje tjelesne temperature te korištenje morskog luka (Scilla maritima) koji ima kardiotoničke glikozide za liječenje srca. Danas je morski luk jako ugrožena biljna vrsta. Pravila koja je uveo Dioskorid dugi niz stoljeća bila su temelj za razvoj medicine, a to vrijedi i za farmakologiju te botaniku. Spominjemo se i antičkih velikana na polju medicine Galena i Teofrasta, ali se oni ipak ne mogu mjeriti s Dioskoridom. Kao što je perunika imala golem značaj u antičkoj medicini i kulturi, tako ona danas ima značaj u hrvatskoj nacionalnoj kulturi. Godine 2000. hrvatska perunika (Iris croatica) proglašena je nacionalnim cvijetom Republike Hrvatske. Perunika Iris x rotschildii je križanac ilirske (Iris illyrica) i šarene perunike (Iris variagata). Prvi put tu peruniku spominje botaničar Arpad von Degen u djelu "Flora velebitica" 1936. Ivo i Marija Horvat 1962. dali su joj latinski naziv Iris croatica. Andrija-Željko Lovrić, koji radi u Institutu Ruđer Bošković, pokreće inicijativu da se spomenuti endem proglasi nacionalnim cvijetom Republike Hrvatske. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu podržala je prijedlog i na svjetskoj izložbi cvijeća u Japanu 19. lipnja 2000. prijedlog je prihvaćen i od tada je hrvatska perunika nacionalni cvijet u Hrvata. Perunika uglavnom uspijeva na području središnje Europe i Male Azije. Kod nas je najčešća vrsta Iris germanica L.

Govorna područja
Najčešći hrvatski nazivi za ovu peruniku su perunika bogiša i vrtna perunika. Perunika ima gomolj i razvijen podanak. Naraste do jedan metar visine. Listovi su sabljasti i nešto kraći od stabljike. Odatle nazivi: sabljica, sabljak, sabljan i sabljić. Na stabljici izraste po nekoliko cvjetova, obično plave boje. Cvjetovi se sastoje od dva reda cvjetnih listića. Tri vanjska listića su uvrnuta, a tri unutarnja uspravna. Prašnice su jednako dugačke kao i prašničke niti. Osim što je vrtna biljka, perunika često raste kao samonikla biljka u prirodi. Možemo je naći uz potoke i rijeke, živice, putove, a i u kršnim i planinskim predjelima. Ljekovita je biljka i sadrži djelotvorne tvari: eterično ulje s ironima, škrob, treslovinu, vosak, sluz, flavonoide, masno ulje i izoflavonske glikozide kao iridin, irigenin, irizolon i druge. Perunika se koristi u izradi likera, parfema, pasta za zube, pripravaka za dječju uporabu te kao čaj za liječenje probavnog trakta, plućnih bolesti, prehlada te bolova. Postoji kod nas desetak vrsta spomenutog roda, a kao ljekovite se koriste Iris pallida Lam. i Iris florentia L. Latinski naziv ove biljke potječe od imena grčke božice duge, glasnice bogova, Iride (grč. duga), a hrvatski naziv nastao je od imena slavenskog boga gromovnika Peruna i njegove žene, boginje Perunike. Na kajkavskom govornom području za boginju Peruniku postoji naziv Ljelja te otuda i nazivi leluja, ljeljuja, ljelja, cvit ili kaćun nebeski, a u Istri za peruniku kažu - špade (lat. Spadix - mač). Gledajući neka narodna kola, mogli smo čuti u pripjevima spominjanje imena Ljeljo. Mnoge vrste perunike danas su jako ugrožene te ih trebamo čuvati kao veliku dragocjenost u našoj flori.
 
Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije