Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Pruga Ploče-Split povezala bi Balkan i EU! Tko stopira gradnju?

15. studenoga 2016. u 07:00 2 komentara 5926 prikaza
pruga
Foto: Pixsell

Hrvatska i BiH neće zaustaviti odljev stanovništva sve dok svoje ekonomske potencijale ne budu koristile za zajedničku dobrobit. Gospodarskog procvata nema bez velikih infrastrukturnih projekata kojima se povezuju naši prostori ne samo već izgrađenim prometnim pravcima već i novim.

Jedan je od takvih željeznički spoj luke Ploče na postojeću željezničku mrežu s ostatkom Hrvatske. Ne radi se tu o nekom utopijskom, već o projektu od općeg nacionalnog pa i međunarodnog interesa jer se njime postupno otvara jadranski pravac za željeznički i automobilski promet između zapadne i jugoistočne Europe.

Zanemaruje se argument kako bi ovaj projekt otvorio sve južne jadranske luke i znatno povećao promet roba prema zapadu i sjeverozapadu EU. Svaka od tih luka trebala bi se specijalizirati za one vrste roba koje su primjerene njezinim prostornim i tehničkim mogućnostima.
Gradnja oko 130 km pruge od Ploča prema Splitu dala bi golem poticaj razvoju ove luke. Nastavkom izgradnje pruge prema Crnoj Gori i Albaniji koridor bi postao međunarodni i bio bi pokretač razvoja gospodarstva. 
Dodatno, močvare u okolici luke Ploče mogle bi se nasuti materijalom zaostalim od gradnje pruge i time bi se dobili novi prostori za lučke potrebe, za izgradnju industrije te proširenje i uređenje samog grada. Cijeli projekt nove željezničke mreže i pratećih radova koštao bi vjerojatno više od milijardu eura i to možda izgleda kao nemoguća financijska konstrukcija, ali uz značajan udio iz EU i desetogodišnji rok izgradnje, cijena i nije tako velika. 
Ključni argument zbog kojeg bi EU financirao ovaj projekt otvaranje je novog međunarodnog koridora prema jugoistoku, a u gradnju bi se uključili i veliki građevinski koncerni, što Bruxellesu nije nevažno. Za sve bi, pak, dodatna blagodat bila zapošljavanje ljudi na gradnji pruge. Time bi se u idućih 10 godina značajno smanjila nezaposlenost na jugu Hrvatske, a otvorile bi se i nove mogućnosti za radnu snagu i gospodarstvo Hercegovine, pa i Bosne.

Potpuno nova prometna i geostrateška slika juga s obje strane granice mogla bi biti upotpunjena nastavkom gradnje pruge preko jugoistočne Hercegovine, zaleđem Dubrovnika, prema Crnoj Gori. Tu željezničku mrežu zaokružit će koridor Vc koji će kada se završi spojiti srednju Europu, preko Sarajeva, s lukom Ploče. Nije teško pretpostaviti koliko bi ovakva umrežena luka pokrenula projekata i u RH i u BiH. Sve to pridonijelo bi čvršćoj suradnji dviju država. Ne bi se međusobno optuživale, već bi se bavile bitnim stvarima. Bez vizionarskih projekata stanovništvo će i dalje migrirati prema Zapadu. Države bez ljudi nikome ne trebaju. Već su to osjetili mnogi prostori u BiH i RH koji su u ratu i poraću ispražnjeni. Sigurno bi jedan ovakav projekt značio puno za prostor južne Dalmacije i Hercegovine i njime bi se dao pun doprinos razvoju luke Ploče, ali i cijelog tog zanemarenoga područja. •

  • lipa75:

    Zanimljiv članak, ali u skladu s našim socijalističkim razmišljanjem kojega se nikako ne uspijevamo riješiti. Poslovi se ne rade radi trenutne zaposlenosti, nego radi ekonomske isplativosti. Naše pruge s najvećim prometom su nekonkuretne europskim pravcima, a poznato je da samo ... prikaži još! tranzitom možemo imati profit. Dok mi tek počinjemo obnavljati prugu prema Mađarskoj, Slovenci su se odmah nakon osamostaljenja željeznicom spojili s Mađarskom i luci Koper višestruko povećali promet. Nije da mi stopiramo prugu Ploče - Split, mi već 25 godina stopiramo sve pruge. Obnovili smo pojedine dionice prema Srbiji, međutim na manje brzine nego što su bile prije rata (smiješno, ali istinito). Situacija se neće promijeniti dok se pred upravu ne postavi cilj profitabilnosti, a ne kao što sada dobivaju velike plaće bez rezultata. Ali što očekivati iz HŽ-a kada na jednoj od najvažnijih dionica brzi vlak vozi sporije od putničkog. Ako se samo uzme u obzir veći broj zaustavljanja putničkog vlaka u odnosu na brzi lako je izračunati da brzi vozi manjom brzinom od putničkom (opet smiješno, ali istinito).