U mnogim europskim zemljama ovo ljetno vrijeme, kada prestaje redovita značajnija politička i kulturna aktivnost, zovu sezonom kiselih krastavaca. To je vrijeme kada mediji u nedostatku “ozbiljnih” tema koje inače zanimaju velik broj čitatelja, gledatelja i slušatelja preferiraju “laganije” i zabavne sadržaje. No, kako je žestoko na političkoj pozornici u BiH i usred ljeta, to vrijeme u daytonskoj državi prije bi se moglo zvati sezonom ljutih papričica. Poneki politički feferon stigne i sa strane, onako pride. Kad je bal, nek’ je maskenbal. Pa je politička atmosfera zagrijanija od Zemljine. Ključa u bosanskom loncu, a svako malo netko dolije ulje na političku vatru. Nastavljena je izmjena političke i medijske vatre koja se rasplamsala pojavljivanjem Milorada Dodika (i to bez policijskog treniranja strogoće) pred Sudom BiH i ukidanjem odluke o njegovu pritvoru. Unitarističke struje u političkom Sarajevu i znani politički destruktivci u sarajevskoj čaršiji shvatili su koliko je Dodik tvrd orah, voćka čudnovata. Šokirana je i oporba u RS-u.
Mnogi su na stajalištu da bi Dodikovo dragovoljno pojavljivanje u Sudu BiH moglo značiti relaksiranje jako zategnutih odnosa i izlaz iz političkog ćor-sokaka, ali stranke sarajevske “trojke” i dalje su na tvrdom stavu da s Dodikom i njegovim SNSD-om “nema labavo” te da valja nastaviti suradnju s banjolučkom oporbenom “trojkom”, koja nema potreban kapacitet za sudjelovanje u vlasti na razini države BiH. Osim toga, pokazalo se to da su tri oporbene stranke u RS-u rogovi u vreći. Koalicija HDZ-a, sarajevske “trojke” i Dodikova SNSD-a ne funkcionira, zbog čega BiH kasni na europskom putu. Unatoč tome, nekako je ipak Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara, uspjela osigurati usvajanje nacrta Reformske agende u sklopu Plana rasta za zapadni Balkan, koji bi BiH trebao donijeti dio financijskog kolača EU-a. No, nekima su i dalje važniji dignuti nosovi od podignute love. A u srdite prosjakinje prazna je torba.
Političko Sarajevo planulo je nakon izvješća o BiH, koje je napisao Max Primorac, američki dužnosnik u Zakladi Heritage, bliskoj Trumpovoj administraciji. Primorac je kao rješenje eskalirane krize u BiH predložio uspostavu hrvatske federalne jedinice kako bi prestalo političko ponižavanje Hrvata, čije predstavnike u vlasti biraju brojniji Bošnjaci. Dio tog izvješća, objavljenog pod naslovom “Bosna i Hercegovina – završetak pogreške s izgradnjom države nacije” u svom sadržaju sliči izjavi Christophera Landaua, zamjenika državnog tajnika SAD-a, na konferenciji u Daytonu posvećenoj 30. obljetnici potpisivanja Daytonskog sporazuma. Krajnje je vrijeme da u političkom Sarajevu shvate da ne može proći izgradnja države-nacije, što je u potpunoj suprotnosti sa slovom i duhom Daytona.
Max Primorac smatra da Daytonski sporazum treba u jednom dijelu devoluirati tako da sva tri konstitutivna naroda imaju jednaka prava, a to se, kako ističe, može ostvariti jedino ako imaju jednake uvjete – kroz tri federalne jedinice (a Sarajevo bi trebalo biti distrikt!), slično ustroju Belgije i Švicarske. To bi, po njemu, donijelo ravnotežu i stabilnost BiH, smanjilo separatističke težnje i omogućilo funkcionalnu državu. Primorčevo izvješće poziva Trumpovu administraciju da SAD prestane podržavati unitaristički projekt BiH, koji je toliko razvidan na primjeru čak četiri izbora hrvatskog člana Predsjedništva glasovima Bošnjaka! Dakle, novi prijedlog iz Amerike: BiH sastavljena od tri federalne jedinice bila bi za – čiste petice!
Nešto manje političke i medijske vatre u Sarajevu izazvali su stavovi Edwarda P. Josepha, nekadašnjeg američkog diplomata u BiH i na Kosovu, koji smatra da je vrijeme za smjelu intervenciju Trumpove administracije u BiH. Nedopustivo je to da bošnjački lideri ustrajavaju na građanskoj državi i ukidanju daytonskog modela kolektivnih prava. Joseph ističe to da su Hrvati, iako najmalobrojniji od triju konstitutivnih naroda, stup stabilnosti BiH. Predložio je američki senatski sustav koji je u SAD-u nastao kao kompromis između velikih i malih američkih država. Predlaže i to da se članovi Doma naroda biraju izravno po županijama bez nacionalnih oznaka, što bi neformalno osiguralo ravnopravnu zastupljenost Hrvata, a visoki prag za izbor premijera spriječio bi dominaciju većinskih Bošnjaka. Političko ozračje u BiH dodatno se zagrijalo nakon što je SIPA počela provjeravati način financiranja stranke Narod i pravda pa je predsjednik te stranke Konaković kazao: “Napadaju nas zajedno četnici, ustaše i balije!”
Kad je budućnost BiH u pitanju, treba konačno prestati ping-pong i prebacivanje bh. “vrućeg krumpira” između Washingtona i Bruxellesa. U obostranom interesu jer svoj interes za ukupni Balkan, tako i za BiH, sve jasnije i glasnije iskazuju Rusija i Kina. Bosanski lonac valja odmaknuti od balkanskog bureta baruta. No, jedni se u BiH ponašaju kao ona individua koja reče:
- Ja kad letim, uvijek radi osobne sigurnosti sa sobom u zrakoplov nekako prošvercam bombu jer je, prema statistici, vjerojatnost da se u jednom zrakoplovu nađu dvije bombe jedan prema milijun!
Drugi se u BiH i dalje prave Englezi, što nas podsjeti na razgovor (ne)ugodni između Hase i Muje, koji se vratio iz Engleske.
- Kakva je razlika između BiH i Engleske kada je vožnja automobilom u pitanju? - upita Haso.
- Razlika je u tome što ti u Engleskoj žena zvoca s lijeve strane - objasni mu Mujo.
Otvori KEKS Pay
Nije ovo loše 3 jedinice 1. 50% 2. 30 3. 15% I ostatak distrikt