Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

NATO osvaja svemir, a BiH tek od Srbije i RH uzela svoje nebo

10. prosinca 2019. u 07:00 283 prikaza
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Čelnici NATO-a, nakon kopna, mora, zraka i odnedavno kibernetičkog prostora, proglasili su svemir petom operativnom zonom. Međutim, nisu samo oni tih dana u Londonu osvajali nebo. Istodobno, tog petka, 5. prosinca BiH je prvi put preuzela kontrolu nad svojim zračnim prostorom. Eto, dok svijet tako ovladava nepreglednim svemirskim prostranstvima, Bosna i Hercegovina konačno je osvojila svoje “gornje nebo” iznad deset tisuća metara.

Otkako je poslijeratne 1996. godine uspostavljen redoviti zračni promet u BiH i otvoreni međunarodni zrakoplovni koridori koji tuda prolaze, nadzor i upravljanje zračnim prometom vodili su kontrolori iz Zagreba i Beograda jer u BiH nije bilo ni školovanih kadrova ni opreme. Tek 2014. preuzet je nadzor nad “donjim nebom”, odnosno na visinama ispod deset tisuća metara. Kako se nalazi na važnom prometnom čvorištu na kojemu svakodnevno koridorima na visinama većim od deset tisuća metara preleti i do 1600 zrakoplova, za kontrolu tog prometa dobiva se oko 15 milijuna eura. Najveći dio tog iznosa dosad je išao susjedima. Zanimljivo je da “donjim nebom” ima višestruko manje preleta pa su i prihodi od naknada manji. 

Ovo preuzimanje kontrole zračnog prometa za BiH ima dodatni značaj, pogotovo ako se zna da je i prije rata zračni prostor iznad BiH bio kontroliran iz Hrvatske i Srbije. Tijekom rata, pak, to je bila “no-fly zona”, odnosno zona zabranjena za letenje svim zrakoplovima, osim onima koji su pripadali NATO-u.

Agencija BHANSA je, kao najmlađa europska agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, u kratkom razdoblju uspjela stvoriti tehničke i kadrovske uvjete za ovaj, kako je doživljeno, povijesni događaj. S obzirom na podjele u ovoj državi, njezin je uspjeh time veći. Jedino je ona dosad uspjela osigurati teritorijalnu cjelovitost i suverenitet bh. prostora. Doduše, na nebu. Ali, eto, za BiH je i to uspjeh jer 11 tisuća kilometara niže zemlja je ispresijecana županijskim, entitetskim, nacionalnim i raznim drugim granicama. Do proteklog tjedna tako je bilo i iznad te države. Iz operativnih razloga Hrvatska će i dalje nadgledati prelete zrakoplova u sjeverozapadnom dijelu BiH. Riječ je o kratkim tranzicijama zrakoplova, zbog čega nema smisla prelaziti iz jedne zračne jedinice u drugu, a potom i u treću. Ovo je ustaljena praksa u Europi. Međutim, kako se sve politizira, važno je naglasiti kako će BiH uzimati svoju naknadu i od ovoga zračnog prostora.

Šezdesetak kontrolora iz BiH od susjeda je preuzelo veliku odgovornost za živote putnika. A, ako je suditi po povijesti, zadatak bi im trebao biti nešto lakši nego kolegama u drugim zemljama. Naime, BiH je jedna od rijetkih zemalja u kojima se nikada nije dogodio pad velikog putničkog zrakoplova. No, nažalost, bilo je nesreća manjih letjelica u kojima su ginuli političari i njihove pratnje. Najteža se dogodila 2004. kada je s makedonskim predsjednikom Borisom Trajkovskim poginulo devet osoba. Tada su kontrolori leta u Mostaru bili francuski vojnici SFOR-a. Nesreća kod Kreševa (1977.), kada je poginuo Džemal Bijedić i još sedam članova pratnje, i danas izaziva kontroverze. Od 1938. godine, kada je zabilježen prvi pad zrakoplova kod Sarajeva, do danas je bilo još desetak padova civilnih i vojnih letjelica u kojima je ginulo uglavnom pet, šest osoba.

Bez obzira na to što je BiH važno zračno čvorište, u usporedbi s drugim državama ipak ima malo preleta. U svijetu se u frekventnim danima bilježi i više od 200 tisuća komercijalnih letova, nebom tada leti gotovo 20 tisuća zrakoplova. Kad se tome pridoda 2000 satelita (više od polovine su NATO-ovi) koji kruže svemirom te brojne druge letjelice, onda se tek može stvoriti dojam o nebeskoj gužvi.

I dok se NATO širi svemirom, BiH promišlja bi li uopće bila članica te obitelji. Jer nikada, ni o čemu, nije imala jasan, zajednički stav. Zato i jest bila protektorat kroz prošla stoljeća. Kojim su upravljali Turska, Austro-Ugarska, NDH, dvije Jugoslavije… I danas je pod upravom stranaca. Sada, kada je “oslobodila” prostor iznad deset tisuća metara, mogla bi krenuti i dalje u visine. U svemiru će je dočekati američki i ruski sateliti.

S bh. teritorija nikada se nije moglo zaključiti u koju bi se ovozemaljsku, a kamoli svemirsku postaju ukrcali. Zemlja je i zbog toga ispresijecana nacionalnim, regionalnim i međunarodnim interesima. Apsurdno je da je država, i nakon 27 godina formalne neovisnosti, došla u poziciju da bez stranaca prvo ovlada dijelom svoga neba, a tek onda zemljom. Još dugo će zato biti “BiH ni na nebu ni na zemlji”. •