Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Izbori koji se raspisuju u BiH nad malobrojnijima će biti praznik demokratskog nasilja

Po krnjem zakonu i bez osiguranog novca izbori će, očito, biti provedeni. I to uz blagoslov Zapada koji je proteklih mjeseci neuspješno posredovao u pregovorima o izbornoj reformi
03. svibnja 2022. u 07:00 1156 prikaza
izbori bih
Foto: Denis Kapetanovic/Pixsell

Središnje izborno povjerenstvo najavilo je odluku o raspisivanju općih izbora u Bosni i Hercegovini koji bi se onda, prema zakonskim rokovima, održali prve nedjelje u listopadu. Po krnjem zakonu i bez osiguranog novca izbori će, očito, biti provedeni. I to uz blagoslov Zapada koji je proteklih mjeseci neuspješno posredovao u pregovorima o izbornoj reformi.

Sada je već sasvim izvjesno da od te izborne reforme u BiH u ovoj godini nema ništa. Protekle sjednice obaju domova državnog Parlamenta to su samo potvrdile, ali i prije toga bilo je jasno kako nema političke volje da se ovaj važni proces za političku stabilnost, ali i općenito budućnost BiH uspješno privede kraju.

U situaciji kada samo jedan od triju naroda istinski želi izbornu reformu gotovo da je i logično da imamo ovakav ishod. Srbi su potpuno nezainteresirani za izmjene izbornog zakona BiH, dok su Bošnjaci manje-više otvoreno protiv. Njima status quo u potpunosti odgovara jer im omogućuje da na svakim sljedećim izborima koriste svoju brojčanu nadmoć te na pozicije u vlasti izaberu Hrvate po svojoj volji.

Međutim, za razliku od vremena Alijanse i "platforme", kada su, samostalno ili uz pomoć međunarodnih predstavnika, mogli negirati hrvatsku izbornu volju bez pravnih, pa i političkih sankcija, sada su okolnosti nešto drukčije. Prekomplicirano je ulaziti u sve pojedinosti ionako zapetljanih odnosa u najsloženije (ne)uređenoj državi u Europi, ali, u najkraćem, to bi bilo ovako: Ustavni sud BiH presudom u predmetu Ljubić izbrisao je iz izbornog zakona BiH odredbe koje se odnose na izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH. U praksi to znači da će se, prema dosadašnjem izbornom zakonu, moći birati članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, predsjednik i dopredsjednici Republike Srpske, zastupnici u Narodnoj skupštini RS-a i zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, kao i zastupnici u deset županijskih parlamenata. No ne i izaslanici Doma naroda Parlamenta FBiH. Oni bi se trebali birati posredno iz županijskih parlamenata, ali upravo taj dio izbornih pravila u izbornom zakonu više ne postoji. Već ima nagovještaja kako bi nezakonito Središnje izborno povjerenstvo BiH, koje je ionako kompromitirano, moglo preuzeti ingerencije zakonodavca i samo propisati raspodjelu mandata u Domu naroda. No to je pravno vrlo rizičan potez, uz nesagledive političke posljedice.

Tomu treba dodati namjere Bošnjaka da Hrvatima i četvrti put izaberu člana Predsjedništva BiH, koja po daytonskom Ustavu treba odražavati izbornu volju hrvatskoga naroda. Ako ste se čitajući ovaj sažetak izbornog problema u BiH negdje izgubili, suština je da će te izborne nedjelje, zapravo, izgubiti (se) Bosna i Hercegovina.

Bošnjačka politika morat će preuzeti hipoteku ovakvog izbornog scenarija i svega što nosi sa sobom. A nosi puno toga. Prvenstveno, produbljivanje političke i institucionalne krize, tenzije koje će imati i regionalni karakter, dodatno urušavanje povjerenja cijelog jednog konstitutivnog naroda u najviše državne institucije te daljnje radikaliziranje ionako narušenih hrvatsko-bošnjačkih odnosa. Naravno, za očekivati je da će hrvatske političke stranke tada i sasvim otvoreno te bez zadrške na stol staviti prijedloge i zahtjeve za reorganizaciju države u kojoj im se uporno gaze politička prava.

Upitno je i kako će izbori, koje nelegalno Središnje izborno povjerenstvo BiH uz potporu ključnih aktera međunarodne zajednice planira raspisati, biti financirani. Državni proračun, u kojem bi trebalo predvidjeti sredstva za organizaciju i provedbu izbora, još nije usvojen. Upitno je i kada će biti jer još nije usvojen ni okvirni trogodišnji proračun koji mu formalno mora prethoditi. Spominju se neki "alternativni" načini osiguranja novca, ali sve to zajedno baca golemu mrlju na izbore koji su u normalnim zemljama praznik demokracije. Nažalost, u BiH to ponovno neće biti. Bit će praznik demokratskog nasilja nad malobrojnijima.

Dakle, već sada, pet mjeseci prije planiranog održavanja općih izbora u BiH, može se reći da oni neće biti dio rješenja dugotrajne krize u zemlji. Naprotiv, samo će je učiniti još nestabilnijom. Zato naivno zvuče izjave nekih stranih dužnosnika kako će upravo izbori u listopadu omogućiti pozitivne procese. Uz očekivano oštru i negativnu predizbornu kampanju te izborne rezultate kakvi god oni bili, a posebno nemogućnost provedbe dijela rezultata, očekuje nas turobna jesen i neizvjesna 2023. godina.

U ozračju novih geopolitičkih odnosa ta se neizvjesnost pojačava. Jer, u srazu velikih obično stradaju mali. Pa čak i kada imaju mogućnost izbora. Izbora koji će, gle apsurda, BiH izgubiti baš na izborima.