07.05.2024. u 07:00

Unatoč snažnom euroskepticizmu, još su mnogo jače sile koje teže europskom zajedništvu, kako unutar Unije tako i u njezinu predvorju, gdje se, zahvaljujući nedavnoj odluci o početku pristupnih pregovora, nalazi i Bosna i Hercegovina

Sutra će se obilježit Dan Europe, datum na koji Europljani proslavljaju mir i jedinstvo na svom kontinentu. Taj 9. svibnja godišnjica je povijesne Schumanove deklaracije (1950.), njegove ideje o novom obliku političke suradnje u Europi prema kojoj bi rat među europskim narodima bio nezamisliv. Schumanov prijedlog smatra se začetkom današnjeg EU-a. Provedba njegove vizionarske ideje počela je nepunu godinu kasnije, 18. travnja 1951., kada je šest zemalja potpisalo Pariški ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik, koja je nekoliko desetljeća poslije postala ono što je danas – Europska unija.

Ideja ujedinjene Europe tijekom tih godina suočavala se s mnogo većih i manjih izazova, ali nije slučajno da je iz svake krize izlazila jača. I danas je EU najpoželjnija ekonomska i politička asocijacija na svijetu, premda nitko realan neće negirati probleme s kojima se ona bori. Jasne su i duboke razlike među članicama o budućnosti same Unije. Sukobljavaju se ideološki, svjetonazorski pogledi, ekonomski i nacionalni interesi. Ruska agresija na Ukrajinu pokazala se ozbiljnim testom europskog zajedništva, ali i EU kao funkcionalne, naddržavne organizacije. Propituje se sve – od globalnih strateških savezništava do nastavka politike proširenja, koja bi jednog dana trebala rezultirati potpuno ujedinjenom Europom.

Unatoč snažnom euroskepticizmu, još su mnogo jače sile koje teže europskom zajedništvu, kako unutar Unije tako i u njezinu predvorju, gdje se, zahvaljujući nedavnoj odluci o početku pristupnih pregovora, nalazi i Bosna i Hercegovina. Čak su i euroskeptici, kojih ima i u BiH, morali priznati da je odluka o otvaranju pristupnih pregovora u toj zemlji pokrenula val nade u svjetliju budućnost. Sigurnosno mirnu i gospodarski prosperitetnu. Jer to je ono što većina pripadnika svih triju konstitutivnih naroda i želi.

Nažalost, taj pozitivni vjetar promjena koje je pokrenula odluka o otvaranju pristupnih pregovora nije dugo potrajao jer ga je nadjačala oluja novih međunacionalnih svađa, uglavnom o prošlosti. Njih je dodatno pojačala odluka visokog predstavnika Christina Schmidta koji je nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona. Sada, nakon svih izrečenih jakih antieuropskih poruka, neizmjerno je važno da ih zagovornici BiH u EU nadglasaju. Koliko god bio nesavršen, EU je jedini okvir koji dugoročno BiH može jamčiti stabilnost i napredak. Schumanova ideja o Europi u kojoj bi rat među njezinim narodima bio nezamisliv može se doslovno primijeniti na BiH. U okviru EU novi rat među bh. narodima uistinu je nezamisliv. Samo to je dovoljno da motivira sve dobronamjerne ljude i organizacije u ovoj zemlji, ali i izvan nje, da snažno guraju europski put BiH.

Već su sad na tom putu velik trag ostavila dva premijera BiH i RH – Borjana Krišto i Andrej Plenković te čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen i svi drugi koji su snažno zagovarali i na kraju izborili odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH. Sad više nema natrag i budućnost BiH neupitno je u EU. Kad će se taj cilj ostvariti, teško je prognozirati. Umnogome će to ovisiti o globalnim i procesima u samome EU. Ipak, mnogo više ovisi i ovisit će o samim političarima i javnosti u BiH. Ideja europske budućnosti zemlje unutar BiH mora se uporno promovirati kako se taj zajednički cilj ne bi izgubio. Zato bi već od danas u BiH svaki dan trebao biti Dan Europe. Od Schumana do Schmidta proteklo je puno burnog vremena u kojemu je Balkan, valjda, shvatio da ga bez EU čeka neizvjesna budućnost. I Europa zna da je bez BiH u svojoj obitelji ugrožena Schumanova ideja. Po kojoj je rat još uvijek nezamisliv?!

 

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije