Naslovnica Kolumne

Ako BiH “preživi” Finsku možda je u EU ugura Hrvatska

09. srpnja 2019. u 07:00 1190 prikaza
Foto: YVES HERMAN/REUTERS/PIXSELL

Pomalo u sjeni prijepora oko izbora novih čelnika europskih institucija prošla je informacija o finskom preuzimanju predsjedanja EU-om. Ta skandinavska zemlja predsjedat će Unijom do kraja ove godine kada će tu rotirajuću poziciju prepustiti Hrvatskoj.

Finska je već dvaput predsjedala EU-om, a loša vijest za BiH i ostatak jugoistočne Europe je da tijekom predsjedanja politika proširenja nije u fokusu planova vlade u Helsinkiju. No, to nije ništa novo jer ni druge zemlje sa sjevera kontinenta nisu se pretjerano bavile proširenjem za vrijeme predsjedanja. Naime, njima su prioritet neke potpuno druge stvari. Nova finska vlada nedavno se obvezala da će do 2035. ostvariti ugljičnu neutralnost, što podrazumijeva drastično smanjenje upotrebe fosilnih goriva i treseta. Stoga ne čudi što u prvi plan svoga predsjedanja Unijom namjerava staviti borbu protiv klimatskih promjena. Indikativan je i odabrani slogan Finske za njezin mandat: “Održiva Europa – održiva budućnost”. Tu održivost planiraju demonstrirati i simboličnim i praktičnim uštedama uključujući i one protokolarne.

Onima koji makar i površno prate političke procese u Finskoj i ostatku Skandinavije, ovakvi prioriteti nisu iznenađenje. Zapravo, bilo bi iznenađujuće da je Finska u prvi plan stavila politiku proširenja. Što se tiče BiH, ona od svih država regije, kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU, bilateralno može najmanje uraditi s Finskom tijekom ovog 6-mjesečnog razdoblja. Finska je u skupini zemalja EU-a u kojoj BiH nema diplomatsko predstavništvo, a formalno tu zemlju “pokriva” iz veleposlanstva u Švedskoj. Ni Finska nema veleposlanstvo u Sarajevu, već bilateralne diplomatske veze s BiH održava preko svog veleposlanstva u Zagrebu.

Imajući u vidu sve ovo, kao i potpunu paralizu sustava vlasti i institucija u BiH, minimalne su šanse da se tijekom finskog predsjedanja napravi ozbiljniji pomak na europskom putu. Najave o dodjeli kandidacijskog statusa krajem godine izgledaju sve neuvjerljivije, a krivca za to svakako ne treba tražiti u zemlji koja predsjeda EU-om, već u neispunjavanju minimalnih obveza postavljenih pred BiH. Koliko su u BiH sukobi u svakoj pori društva, pokazuje i jučerašnji regionalni summit u Sarajevu. Kosovo i Albanija otkazali su dolazak zbog Dodika. A ni nazočnost RH nije u punom kapacitetu. Sve to govori kako se ni u BiH ne može ništa dogovoriti, a kamoli da se iz BiH prema EU i svijetu pošalju poruke konsenzusa, napretka, budućnosti.

Po svemu sudeći, BiH neće puno moći pomoći ni Hrvatska kada 1. siječnja 2020. preuzme predsjedanje ako se u samoj BiH nastavi politika ucjena, blokada i svađa. Čak ni nedavno istraživanje koje pokazuje da tri četvrtine stanovnika BiH, uključujući većinu u svim trima narodima, podupire ulazak u EU, neće imati nikakvog utjecaja ako političari nastave s opstrukcijama. EU je Bosni i Hercegovini danas daleko baš kao i Finska. Ili će, ipak, sve od 1. srpnja biti malo bliže!? •