Prometne gužve na Trnu u Širokom Brijegu već godinama predstavljaju jedan od najvećih infrastrukturnih izazova. Naselje je to koje povezuje središnju sa zapadnom Hercegovinom, odnosno magistralna prometnica Posušje - Široki Brijeg - Mostar, a u praksi istodobno funkcionira i kao lokalna prometnica s brojnim priključcima kuća iz naselja. Upravo zbog sve većeg prometa i razvoja gospodarstva, samim tim i gospodarskih zona, razgovarali smo s gradonačelnikom Širokog Brijega Ivom Pavkovićem o mogućnosti rasterećenja ove prometnice.
Gospodarske zone
Pavković je za portal Večernjeg lista BiH kazao kako konkretna alternativna rješenja za rasterećenje prometa uključuju rekonstrukciju i proširenje postojećih lokalnih cesta, poput ceste Vagan – Puringaj, izgradnju županijskih cesta, primjerice Trn – Dobrkovići, te realizaciju projekta brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica s Republikom Hrvatskom koja bi preuzela dio tranzitnog prometa. No, osim toga, istaknuo je da je jedna od planiranih mjera izgradnja trećeg prometnog traka na ovoj magistralnoj cesti koji je predviđen za ulaz u gospodarsku zonu Trn, što bi, prema riječima gradonačelnika, trebalo poboljšati protok i sigurnost prometa. - Ipak, dugoročno, najučinkovitije rješenje za rasterećenje Trna bila bi izgradnja južne obilaznice - objasnio je gradonačelnik Širokog.
Osim gospodarske zone Trn, gradonačelnik se dotaknuo i gospodarske zone Knešpolje, koja je, kako kaže, jedna od ključnih lokacija gospodarstva u Širokom Brijegu, s oko 70 hektara građevinskog zemljišta namijenjenog poslovnim djelatnostima. Gradonačelnik je naglasio kako Grad ima dobru suradnju s Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta te da redovitim prijavljivanjem na njihove javne pozive i natječaje osiguravaju potrebna sredstva za razvoj gospodarske zone u Knešpolju, ali i svih drugih gospodarskih zona. - U svim tim zonama u protekloj godini realizirani su određeni infrastrukturni radovi, najčešće na prometnoj infrastrukturi - zaključio je za Večernji.ba Pavković. Pa je tako u rujnu prošle godine završena izgradnja nove prometnice kroz zonu u dužini od 1300 metara, što je dodatno poboljšalo prometnu povezanost. Prošle godine pristupili su, navodi, izradi novog urbanističkog plana kojim je predviđeno širenje zone, a plan je u međuvremenu i završen; trenutačno se, ističe gradonačelnik, radi parcelacija novih parcela koje će uskoro biti ponuđene na tržištu. Osim toga, dodatnim unaprjeđenjem prometne strukture u gospodarskoj zoni Knešpolje očekuje se, objašnjava, izgradnja rotora koji se realizira u suradnji s JP Ceste FBiH, čime bi se riješilo postojeće prometno grlo na ulazu u zonu. - Dakle, ova gospodarska zona širi se vrlo brzo, a mi nastojimo osigurati svu potrebnu infrastrukturu kako bismo omogućili daljnji gospodarski razvoj - ističe Ivo Pavković.
Grad je, kazao je Pavković, u proteklom razdoblju uložio u i druge infrastrukturne projekte, među je kojima i obnova zgrade Gimnazije fra Dominika Mandića, koja je teško oštećena u požaru prije dvije godine. Najzahtjevniji, statički dio obnove već je završen, kazao je gradonačelnik – uklonjeni su dijelovi objekta, završeni betonski radovi, izgrađene nove nosive konstrukcije i dodatno ojačana statika zgrade. Prošlog mjeseca Grad je potpisao novi ugovor o nastavku radova s tvrtkom Hering d. d. te počinje druga faza radova, kojoj, kaže, primarno slijedi ugradnja otvora i sanacija krovišta. No, budući da gradski proračun ne može samostalno financirati ovako zahtjevan projekt, naglašava, dinamika radova uvelike ovisi o priljevu sredstava s viših razina vlasti. - Ovim putem posebno želim istaknuti značajnu financijsku potporu Vlade Republike Hrvatske i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Bez njihove pomoći realizacija obnove bila bi znatno teža - dodaje.
Izazovi i planovi
Jedan od infrastrukturnih izazova u gradu i dalje ostaje vodoopskrba na Mostarskom blatu, posebice u Ljutom Docu. Gradonačelnik za Večernji.ba objašnjava kako zbog zahtjevne geografije, razgranatosti naselja i visokih investicijskih troškova potrebnih za izgradnju glavnih transportnih cjevovoda i crpnih stanica ovo pitanje već godinama predstavlja izazov te zbog svega navedenog, kazuje, ovakvi projekti obično zahtijevaju višegodišnje financiranje i podršku viših razina vlasti, pa se realiziraju postupno.
Grad je počeo realizaciju prve faze projekta koji uključuje izgradnju transportnog cjevovoda od groblja Šarampovo u Uzarićima duž uzarićke obilaznice. Taj sustav, objasnio je Pavković, potrebno je povezati s gospodarskom zonom Knešpolje, gdje je već doveden cjevovod većeg promjera na koji će se vezati vodovodna mreža Mostarskog blata. - Na tom području planirana je i izgradnja vodospreme. Također, potencijalna izgradnja nove prometnice Knešpolje – Uzarići uvelike bi olakšala dovod vode prvo u Uzariće, a potom i u ostala naselja - navodi gradonačelnik Širokog.
Razgovarali smo s Pavkovićem i o temi mjera koje bi potaknule mlade na ostanak u rodnom kraju. Kazao nam je kako Široki Brijeg trenutačno nema problem s odlaskom mladih iz grada te da su brojne mjere koje tome pridonose, poput jednokratne novčane potpore za novorođenu djecu, potpore za školovanje, poput školske opreme i sufinanciranja prijevoza učenika, te stipendije i jednokratne pomoći studentima. No, mišljenja je kako to svakako nije dovoljno, već da im treba osigurati i sigurno radno okružje. - Smatram kako subvencije mogu biti korisne, ali često same po sebi nisu dovoljne. Primarnije je osigurati stabilno tržište rada i poticati razvoj gospodarstva. Infrastrukturni projekti i poboljšanje kvalitete života najviše doprinose ostanku mladih. Drugim riječima, gospodarske prilike i dostupnost radnih mjesta ključni su za to da mladi ostanu u Širokom Brijegu - zaključio je.•
Otvori KEKS Pay
