Sve je više inicijativa za ograničavanje korištenja društvenih mreža za djecu i tinejdžere u BiH. Globalni trend, potaknut očitim štetnim utjecajem digitalnog sadržaja na psihički razvoj mladih, očito nije zaobišao ni BiH. Argumenti su uglavnom isti kao i u ostatku svijeta. Stvaranje ovisnosti, izloženost neprimjerenim sadržajima, udaljavanje od socijalnih i edukativnih aktivnosti u stvarnom životu, neki su od razloga zbog kojih se u BiH zahuktava rasprava o potrebi zakonskog limitiranja pristupa društvenim mrežama. Relevantna istraživanja pokazuju da ih čak 95% tinejdžera koristi i to je mnogima znak za uzbunu. Neke odluke već su donesene. Tako pojedine škole zabranjuju učenicima upotrebu mobitela, a gradonačelnik Banje Luke je krajem prošle godine predao Narodnoj skupštini RS-a Rezoluciju o zaštiti djece u digitalnom okruženju koja predviđa ograničavanje društvenih mreža za djecu do 15. godine. Ima naznaka da će se sličnim putem krenuti i u drugim dijelovima BiH.
Psiholozi ističu da zabrane same po sebi neće riješiti problem te da je zapravo ključna uloga roditelja, odnosno obitelji. Potrebno je, kažu, da se roditelji bolje upoznaju s digitalnim medijima kako bi svojoj djeci mogli biti dobar primjer. Također, važno je provoditi više vremena s djecom u druženju i igri, što može biti učinkovitija i višestruko korisnija alternativa zabrani društvenih mreža.
No, tu je zapravo problem jer ponašanje odraslih na društvenim mrežama daleko je od dobrog primjera. BiH tu svakako nije iznimka. Dapače! Zbog svoje nacionalne i religijske strukture, ratnog nasljeđa i stalne političke krize, BiH je više od drugih izložena negativnom utjecaju društvenih mreža. Upravo je to platforma kojom se najviše šire međunacionalna netrpeljivost, mržnja, pa i potiče nasilje prema drugom i drukčijem. Izborne godine, a u BiH je svaka druga takva, vrijeme su kada dolazi do eskalacije “neprimjerenog sadržaja” na društvenim mrežama. A na njima je 70% odrasle populacije, odnosno oko dva milijuna punoljetnih stanovnika BiH. Za mnoge od njih Facebook, X, Instagram, TikTok... postali su izvor informiranja, a ne samo zabave. Usto, i način oslobađanja nakupljenih frustracija, što se nerijetko ogleda kroz jezik mržnje. Isto se odnosi na cjelokupni online prostor. Zanimljiv je primjer od prije nekoliko godina kada je jedan od vodećih portala u zemlji uspostavio interni sustav praćenja govora mržnje u sadržajima koje generiraju korisnici. U nekoliko mjeseci na toj web-stranici bilo je više od 1,3 milijuna prijavljenih komentara, od kojih su mnogi uklonjeni, a profili čak 30.000 korisnika zabranjeni.
Iz godine u godinu situacija se pogoršava jer je sve više prostora za one koji žele širiti laži i mržnju, uglavnom se skrivajući iza lažnih identiteta i imena. Kako se ovogodišnji izbori u BiH smatraju vrlo bitnima, s pravom se očekuje da će se i poruke mržnje na internetu multiplicirati. Kao i u mnogim drugim oblastima, država BiH nema odgovora na ovaj problem. Problematično je što mnoge radikalne poruke unutar internetskog prostora dolaze iz dijaspore. Dobro je što značajan dio takvog sadržaja ne generiraju oni koji istinski žive u BiH, ali loše je što je “nacionalne junake” s frankfurtskih i bečkih adresa teško kazneno procesuirati u BiH.
Želi li djecu i mlade zaštititi od nasilja i neprimjerenog sadržaja na internetu, društvo bi moralo krenuti od vlastite detoksikacije. Na društvenim mrežama gotovo da bi bilo važnije kontrolirati starije nego mlade. Jer, ovakvo kakvo je danas bh. društvo, ni u stvarnom, a ni u virtualnom svijetu nije uzor mladim generacijama.
Otvori KEKS Pay
