Dužnosnici Svjetske zdravstvene organizacije pripremaju se za nuklearnu katastrofu ako se rat SAD-a i Izraela s Iranom dodatno pogorša. Hanan Balkhy, regionalna direktorica WHO-a za istočni Mediteran, izjavila je za POLITICO da osoblje UN-a prati posljedice američko-izraelskih napada na iranske atomske objekte i ostaje "na oprezu" zbog bilo kakve nuklearne prijetnje. "Najgori scenarij je nuklearni incident, i to je nešto što nas najviše brine", rekla je Balkhy. "Koliko god se pripremali, ništa ne može spriječiti štetu koja će se dogoditi... u regiji , i globalno ako se to na kraju dogodi, a posljedice će trajati desetljećima". Osoblje je spremno za nuklearni incident u njegovom "širem smislu", uključujući napad na nuklearni objekt ili upotrebu oružja, rekla je Balkhy. "Razmišljamo o tome i stvarno se nadamo da se to neće dogoditi".
Američki predsjednik Donald Trump obećao je da će "ukloniti neposrednu nuklearnu prijetnju koju predstavlja iranski režim", iako nije pružio nikakve dokaze da Teheran razvija nuklearno oružje. Prošlog lipnja, SAD je u koordinaciji s Izraelom ciljao nuklearnu infrastrukturu diljem Irana. Iranska organizacija za atomsku energiju potvrdila je da su se napadi dogodili na njihovim lokacijama u Fordowu, Isfahanu i Natanzu. SAD i Izrael nastavili su ciljati nuklearne lokacije otkako su pokrenuli novu ofenzivu 28. veljače. Izrael i Ujedinjeni Arapski Emirati također imaju nuklearna postrojenja u dometu iranskih projektila, iako nema izvješća o tome da su ta postrojenja ciljana. Vjeruje se da i sam Izrael posjeduje značajan arsenal nuklearnog oružja.
Do danas nije bilo prijavljenih znakova radioaktivne kontaminacije nigdje u regiji. Ali ako bi nuklearni incident izložio ljude opasnim razinama zračenja, riskirao bi značajne neposredne traume pluća i kože te povećao opasnost od razvoja raka i problema s mentalnim zdravljem, objasnila je Balkhy. Nuklearna nesreća u sovjetskoj nuklearnoj elektrani u Černobilu u Ukrajini 1986. službeno je uzrokovala oko 30 smrtnih slučajeva u prvih nekoliko mjeseci, a kasnije je pridonijela porastu broja slučajeva raka štitnjače, koji se mjerio u tisućama, te velikoj tjeskobi među lokalnim stanovništvom tijekom sljedećih desetljeća.
"Mislim da su oni koji čitaju povijest prethodnih incidenata, bilo namjernih ili slučajnih, vrlo svjesni o čemu govorimo", rekla je Balkhy. Procjenjuje se da je od američkih nuklearnih napada na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki 1945. godine poginulo između 110.000 i 210.000 ljudi. Kako rat traje, neki visoki dužnosnici počeli su nagađati o upotrebi nuklearnih bojevih glava. David Sacks, Trumpov savjetnik za umjetnu inteligenciju, rekao je da je zabrinut zbog "izraelske eskalacije rata razmatranjem upotrebe nuklearnog oružja". Trump je odbacio taj prijedlog, rekavši novinarima: "Izrael to ne bi učinio". WHO obavještava svoje osoblje o tome kako reagirati u slučaju nuklearnog incidenta, uključujući pružanje savjeta dužnosnicima o rizicima za javno zdravlje i mjerama koje ljudi trebaju poduzeti kako bi se zaštitili.
Balkhy je također upozorila da bi napadi na iranska naftna postrojenja ranije ovog mjeseca, koji su prekrili Teheran dimom, mogli imati značajne zdravstvene posljedice, poput respiratornih bolesti. U međuvremenu, WHO je nastavio osuđivati napade na zdravstvenu infrastrukturu u regiji. WHO je do sada zabilježio 46 napada na zdravstvene radnike u Iranu i Libanonu, od kojih je 38 ubijeno, od početka rata 28. veljače. Izrael je u dva napada 13. ožujka u Libanonu ubio 14 zdravstvenih radnika, uključujući napad na centar za primarnu zdravstvenu skrb Bourj Qalaouiyeh na jugu zemlje. U izjavi za POLITICO, Balkhy je napade nazvala "tragičnima i neprihvatljivima", dodajući da zdravstveni radnici moraju biti zaštićeni prema međunarodnom pravu "u svakom trenutku". Zdravstveni radnici i dužnosnici Ujedinjenih naroda prethodno su optužili Izrael za sustavno uništavanje zdravstvenog sustava Gaze.
Izrael je porekao tu optužbu, obično tvrdeći da su napadi opravdani vojnim razlozima ili, kao u slučaju smrtonosnog dvostrukog napada na bolnicu Nasser prošle godine, "tragičnom nesrećom". Do sredine 2025. godine, 94 posto bolnica u Gazi bilo je oštećeno ili uništeno, prema WHO-u. Kuvajt je 17. ožujka izvijestio da su dva bolničara ozlijeđena kada su šrapneli iz iranskog napada pali na medicinski centar. Ministarstva zdravstva u Iranu i Libanonu izvijestila su o 1444, odnosno 886 civilnih žrtava do 17. ožujka. Libanon tvrdi da je 107 djece poginulo u najnovijem bombardiranju. Ujedinjeni narodi procjenjuju da je između 600.000 i milijun iranskih kućanstava privremeno raseljeno, dok se u Libanonu nalazi 946.000 samoregistriranih raseljenih osoba, prema podacima koje je POLITICO-u dostavio WHO. Izraelsko ministarstvo zdravstva ne uključuje žrtve u svoja dnevna izvješća o ratu. Vlada je 8. ožujka izjavila da je ubijeno 13 ljudi. Krhki zdravstveni sustav u Libanonu, koji je već bio pod velikim pritiskom prije posljednjih napada Izraela, teško se nosi s velikim brojem raseljenih osoba.
"Govorimo o pristupu dobroj hrani, čistoj vodi, poremećaju u pružanju medicinske skrbi, bilo da se radi o cijepljenju djece, pristupu njihovim lijekovima, pacijentima na dijalizi, oboljelima od raka, to će imati ogroman utjecaj na narod Libanona", rekla je Balkhy. Sukob također pogoršava palestinsku zdravstvenu krizu, s velikim ograničenjima količine pomoći koja ulazi u Gazu, rekao je Balkhy. WHO je izvijestio o kritičnoj nestašici lijekova i medicinskih potrepština u Gazi, unatoč tome što Izrael tvrdi da na teritorij ulazi dovoljno pomoći za zadovoljavanje humanitarnih potreba. Palestinsko ministarstvo zdravstva u međuvremenu tvrdi da nema zaliha 46 posto esencijalnih lijekova. Razmjeri razaranja u Gazi bili su toliko golemi, rekla je Balkhy, da bi bile potrebne "milijarde dolara" i "desetljeća da se ponovno uspostavi dostojanstveno okruženje za život tih ljudi".
Otvori KEKS Pay
