Nešto više od mjesec dana nakon smrti 25-godišnjeg radnika na gradilištu autoceste A1 kod Zenice, pitanje sigurnosti na radu u Bosni i Hercegovini ponovno ostaje otvoreno. Ta tragedija, u kojoj je mladića tijekom izvođenja radova pregazio kamion, bila je samo jedan u nizu slučajeva koji su posljednjih godina upozorili na slabosti sustava zaštite radnika, osobito u građevinskom sektoru. Iako se nakon svake nesreće javnost nakratko uznemiri, a nadležne institucije najave provjere i postupke, vrlo brzo sve ponovno utihne. Upravo zato sve češće se postavlja pitanje jesu li sigurnosne procedure na gradilištima samo formalnost ili stvarna svakodnevna praksa.
Građevinarstvo se već godinama izdvaja kao jedna od najrizičnijih djelatnosti u BiH. Rad na visini, upravljanje teškim strojevima, veliki infrastrukturni projekti i pritisak rokova stvaraju okruženje u kojem i najmanji propust može imati tragične posljedice. Među najčešćim uzrocima nesreća navode se nepoštivanje sigurnosnih mjera, nedostatna zaštitna oprema, loša organizacija rada, nedovoljna obuka radnika i slab nadzor na terenu.
Stručnjaci za zaštitu na radu upozoravaju da problem nije samo u propisima nego i u njihovoj provedbi. Posebno zabrinjavaju tvrdnje da se u pojedinim dijelovima BiH i dalje koriste zastarjela pravila, pa se, primjerice, u Republici Srpskoj spominje pravilnik iz 1968. godine. Zbog toga se sve češće traži modernizacija sustava zaštite na radu, ali i uvođenje koordinatora koji bi pratili sigurnost projekata od početka do završetka.
Dodatni problem predstavljaju licencirane tvrtke koje formalno pokrivaju velik broj gradilišta, ali ih u praksi ne mogu kvalitetno kontrolirati. Time se odgovornost raspršuje, a rizik prebacuje na radnike, koji su najizloženiji posljedicama svake pogreške. Sindikati upozoravaju da se iz godine u godinu ponavlja isti scenarij: tragedija, kratka medijska pozornost, izrazi sućuti i potom tišina.
Ako BiH želi ozbiljno smanjiti broj nesreća na radu, sigurnost radnika mora prestati biti administrativna obveza i postati stvarni prioritet. To znači više inspekcijskih kontrola, jasnije propise, odgovornije poslodavce, bolju obuku radnika i stvarnu odgovornost nakon svake nesreće. Smrt radnika kod Zenice ne smije ostati samo još jedan zaboravljeni slučaj, nego upozorenje da se sustav mora mijenjati prije nego što nova tragedija ponovno otvori isto pitanje.
Otvori KEKS Pay
