Nakon velikog požara na deponiju Uborak, koji je pričinio višemilijunsku štetu na odlagalištu i imovini Javnog poduzeća Deponija d. o. o., pitanje zbrinjavanja otpada u Mostaru ponovno je došlo u samo središte političke i javne pozornosti. Na izvanrednoj sjednici Gradskog vijeća Mostara gradonačelnik Mario Kordić vijećnicima je prije dva tjedna predstavio plan prilagodbe i zatvaranja deponija, poručivši kako se grad nalazi pred odlukom koja se više ne može odgađati.
Pokrovni sloj i vegetacija
- Odluka je na svima nama - poručio je Kordić, objavivši na društvenim mrežama i ilustraciju kako bi mostarski deponij trebao izgledati nakon provedene sanacije i zatvaranja. Prema prikazanom planu, nakon implementacije Mostar bi trebao dobiti saniran i zatvoren deponij s pokrovnim slojem i vegetacijom, uspostavljen sustav otplinjavanja i kontrole emisija, sustav za prikupljanje i tretman procjednih voda, veću sigurnost od požara, prostor bez neugodnih mirisa i zagađenja te uređenu površinu koja bi se uklopila u okoliš i poboljšala kvalitetu života stanovnika toga dijela grada. Kordić je od vijećnika zatražio jasnu i nedvosmislenu potporu provedbi plana prilagodbe, ali i privremenom modelu zbrinjavanja otpada nakon požara. Riječ je o situaciji u kojoj, kako je naglasio, Mostar zbog posljedica požara ne može normalno koristiti vlastito postrojenje, zbog čega se mora tražiti tvrtka koja će privremeno preuzeti dio poslova zbrinjavanja otpada. - Ovdje treba plebiscitarna podrška da idemo u proces plana prilagodbe, da zbog požara ne možemo raditi u svom postrojenju i da tražimo tvrtku koja će to raditi - rekao je Kordić, dodajući kako će takav model biti skup, ali da je riječ o nužnosti nastaloj nakon događaja na Uborku. Mostarski gradonačelnik pritom je upozorio kako odvoz otpada na druge lokacije ne može biti dugoročno rješenje. Takav model, prema njegovim riječima, može poslužiti samo kao privremeni izlazak iz krize dok se ne stvore uvjeti za nastavak procesa prilagodbe, sanacije i konačnog zatvaranja postojeće lokacije. - To je nužnost koju ćemo skupo platiti zbog nečije zezancije na Uborku posljednja dva tjedna - rekao je Kordić. Požar na odlagalištu Uborak izazvao je ozbiljnu krizu u komunalnom sustavu grada. Gradske službe ranije su upozoravale kako se, zbog gorenja specifičnih materijala u dubljim slojevima deponija, na širem području grada, osobito u sjevernim naseljima, širio gust dim i neugodan miris paleži, zbog čega su građani pozvani na preventivne mjere zaštite. Nakon izbijanja požara Stožer civilne zaštite Grada Mostara zatražio je održavanje izvanredne sjednice Gradskog vijeća o temi izazova nastalih zbog požara na deponiju Uborak i prekida usluge odvoza komunalnog otpada. Na toj sjednici ponovno su otvorena pitanja koja se u Mostaru godinama guraju iz jedne krize u drugu: gdje odlagati otpad, kako zatvoriti postojeći deponij, tko snosi odgovornost za zastoje i koliko će cijeli proces u konačnici koštati građane. Kordić je vijećnicima rekao kako ne može ni nabrojiti broj incidenata koje je, prema njegovim riječima, izazivala inicijativa “Jer nas se tiče”, optužujući je da opstruira proces prilagodbe i zatvaranja deponija jer ne pristaje na plan prilagodbe od pet godina, koliko predviđa struka. - Ako želite zatvaranje deponija, onda ne možete opstruirati plan prilagodbe. I ja sam potpisao peticiju o zatvaranju. Zatvaranje deponija proces je od pet godina s točno definiranim koracima što trebamo raditi da bismo nakon pet godina stavili ključ u bravu - rekao je Kordić. Prema njegovim riječima, prvi korak u tom procesu je ishođenje potrebnih dozvola, ali taj se proces, kako tvrdi, ne može završiti dok se nastavljaju blokade i žalbe. Tek nakon toga, dodao je, moguće je provesti sve tehničke i okolišne mjere kako bi se deponij u konačnici pretvorio u zelenu površinu. - Nije opcija da se maknemo s te lokacije. Ako se maknemo samo da odemo, bit će to ekološka bomba. Postupak zatvaranja je petogodišnji dokument u kojem stoji što se točno treba napraviti na ovoj lokaciji - rekao je Kordić. Jedan od ključnih elemenata plana je otvaranje sanitarnog polja na površini od 0,6 hektara kako bi se stvorili odgovarajući uvjeti za prihvat mješovitog komunalnog otpada. Kordić je rekao i kako bi se postrojenje trebalo maksimalno staviti u funkciju jer bi to omogućilo da se dio otpada obrađuje i kompostira, umjesto da se sav otpad odlaže na isti način. Time se, prema njegovu obrazloženju, ne bi samo privremeno riješio problem odlaganja otpada nego bi se Mostar postupno približio uređenijem i odgovornijem sustavu gospodarenja otpadom. No za takav proces potrebni su politička odluka, institucionalna koordinacija, dozvole, novac i vrijeme.
Bez luksuza odgađanja
Mostar, kako je istaknuo gradonačelnik, trenutačno nema novo trajno rješenje za deponij, zbog čega je plan prilagodbe postojeće lokacije jedini realan put prema kontroliranom zatvaranju. Od Vlade Federacije BiH, Federalnog ministarstva okoliša i turizma te resornog ministarstva HNŽ-a zatražene su i informacije o važećim planovima gospodarenja otpadom u Federaciji BiH i Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Kordić je i prije upozoravao da nakon požara slijedi zahtjevna faza sanacije koja će tražiti stručnu pomoć i značajna financijska sredstva, pri čemu je isticao kako Grad Mostar takav teret ne može sam financijski iznijeti. Govorio je o desecima milijuna maraka štete i potrebi uključivanja viših razina vlasti.•
Otvori KEKS Pay
