Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine raspravljao je danas, među posljednjim točkama dnevnog reda, o Reformskoj agendi BiH za razdoblje 2025.-2027. Tijekom rasprave zastupnici su kritizirali višemjesečno kašnjenje dokumenta, nedostatak transparentnosti u njegovoj pripremi, tehničke nedostatke, ali i upozorili da bi Bosna i Hercegovina zbog spore provedbe reformi mogla izgubiti stotine milijuna eura iz Plana rasta Zapadnog Balkana.
Zastupnik Jasmin Emrić prvo je istaknuo tehničke nedostatke dokumenta koji je Vijeće ministara dostavilo Parlamentu, navodeći da se radi o neobično pripremljenom materijalu u kojem su istovremeno korištena dva službena pisma.
- Prvi put smo dobili dokument čiji je sadržaj napisan na dva službena pisma. Na jednoj stranici imamo latinicu i ćirilicu. To mi ne smeta jer čitam oba pisma, ali to pokazuje koliko je ažurno i s kojom preciznošću i poštovanjem ovaj Dom pripremio ovaj dokument - rekao je Emrić.
Dodao je da numeriranje stranica nije prilagođeno, za razliku od engleske verzije, te upozorio da je reformska agenda već ušla u razdoblje provedbe, iako značajan dio planiranih aktivnosti nije pokrenut.
Podsjetio je da agenda obuhvaća razdoblje od 2025. do 2027. godine, te četiri ključna područja - zelenu i digitalnu tranziciju, razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, razvoj i zadržavanje ljudskog kapitala te vladavinu prava, s ukupno 25 reformskih mjera.
Po njegovim riječima, posebno je problematično što Parlamentarna skupština BiH nije bila uključena niti informirana o ključnim reformskim koracima tijekom izrade dokumenta.
Emrić je također upozorio na kašnjenja u provedbi reformi u području digitalne infrastrukture i sigurnosti širokopojasnog interneta i 5G mreža, navodeći da nijedan od koraka planiranih za 2025. godinu nije proveden.
Zastupnik Šerif Špago ocijenio je da je Bosna i Hercegovina izgubila dvije godine rasprava o paketu reformi i ulaganjima, te da konkretnih rezultata gotovo da i nema.
Podsjetio je da je Zastupnički dom u studenom prošle godine usvojio zaključak kojim se traži da se reformska agenda dostavi zastupnicima, ali da je rasprava o dokumentu organizirana tek šest mjeseci kasnije.
- Praktički smo dobili listu želja za koju se već sada može zaključiti da gotovo ništa nije provedeno - rekao je Špago.
Naglasio je da je zbog kašnjenja Bosna i Hercegovina već izgubila 108,5 milijuna eura iz Plana rasta Zapadnog Balkana, te upozorio da postoji rizik od gubitka dodatnih 374 milijuna eura zbog neprovođenja reformi i nedostatka dogovora domaćih vlasti.
Zastupnica Mira Pekić također je kritizirala način na koji je reformska agenda pripremljena i dostavljena Parlamentu, ocjenjujući da se o tako važnom dokumentu ne može odlučivati bez pune transparentnosti i uključivanja institucija.
- Europske integracije ne mogu značiti da se odluke donose iza zatvorenih vrata, a da parlamenti i građani naknadno saznaju što je obećano u njihovo ime - rekla je Pekić.
Naglasila je da ostaje otvoreno pitanje jesu li svi dijelovi reformske agende usklađeni s ustavnim odgovornostima različitih razina vlasti u Bosni i Hercegovini.
Zastupnik Predrag Kojović rekao je da reformska agenda nije nastala kao jednostrana inicijativa domaćih institucija, već na temelju zahtjeva i prioriteta Europske unije, te podsjetio da su u proces uključeni predstavnici svih razina vlasti putem mehanizma koordinacije.
Po njegovim riječima, najveći problem bio je inzistiranje na konsenzusu unutar radne skupine, zbog čega se gubio gotovo godinu dana.
Kojović je naveo da je Europska unija ponudila Bosni i Hercegovini oko dvije milijarde konvertibilnih maraka za provedbu reformi, uključujući bespovratna sredstva i povoljne kredite.
- Europska unija ponudila je da riješi neke od naših najtežih problema i da ona to plati, a mi smo uspjeli ne uzeti taj novac zbog političkih prepirki - rekao je Kojović.
Dodao je da su sredstva namijenjena obrazovanju, zapošljavanju mladih, energetskoj tranziciji, zatvaranju rudnika i prekvalifikaciji radnika.
Safet Kešo izjavio je da je reformska agenda jedan od najvažnijih dokumenata u Bosni i Hercegovini od Daytonskog sporazuma do danas, te je kritizirao pokušaje zaobilaženja Parlamenta u procesu njezina razmatranja.
- Gdje god se provode reforme, ne mogu se provoditi bez izmjene zakona, a zakoni se usvajaju ovdje, u ovoj dvorani - rekao je Kešo.
Naglasio je da je neprihvatljivo da zastupnici pristupaju tekstu reformske agende putem privatnih kontakata, kao da se radi o povjerljivom dokumentu.
Kešo je također upozorio da prema njegovim podacima nije provedena niti jedna od 37 planiranih aktivnosti, ocijenivši da je BiH ozbiljno u zaostatku u provedbi reformi predviđenih Europskim planom rasta.