Od 2022. do 2025. godine nadležne institucije u Bosni i Hercegovini primile su ukupno 44 zahtjeva za zaštitu, dok su se u istom razdoblju Transparency Internationalu u BiH (TI BiH) obratile 133 osobe koje se mogu svrstati u red zviždača. Ovi podaci pokazuju da građani koji prijavljuju korupciju i dalje imaju više povjerenja u organizacije civilnog društva nego u formalne institucionalne mehanizme zaštite.
Podaci su predstavljeni na okruglom stolu “Jačanje okvira i praksi zaštite zviždača u Bosni i Hercegovini”, koji je TI BiH organizirao u povodu Svjetskog dana zviždača, gdje je kazano da su prijave zviždača jedan od najvažnijih načina za otkrivanje korupcije, zloupotreba položaja i drugih nepravilnosti. Ipak, nejasni, neujednačeni, a u nekim slučajevima i nepostojeći mehanizmi zaštite, strah od odmazde i gubitka posla, nepovjerenje u institucije i uvjerenje da prijave ne dovode do sankcija, i dalje odvraćaju građane od prijavljivanja korupcije, piše Večernji list BiH.
Stari zakon
U BiH postoje zakoni koji štite zviždače na svim razinama, osim na razini FBiH, a na razini države uskoro bi mogao biti donesen novi zakon o zaštiti zviždača koji bi zamijenio stari iz 2013. godine. Na web-stanici ekosultacije.gov.ba objavljen je nacrt Zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju i druge nepravilnosti u institucijama Bosne i Hercegovine. Nacrt uređuje status takozvanih zviždača, odnosno uzbunjivača, te postupak njihove zaštite, a onom tko im otkrije identitet zaprijećena je kazna od 10.000 do 20.000 KM.
Ključne stavke nacrta zakona su da će se otkrivanje identiteta prijavitelja korupcije kažnjavati s 10.000 do 20.000 KM. Nadalje, institucije će morati u roku od tri mjeseca obavijestiti prijavitelja o ishodu postupka. Lažne prijave i traženje novčane koristi kažnjavat će se do 10.000 KM. Postupak zaštite prijavitelja korupcije vodit će se hitno i bez odgađanja.
Kazna u istom iznosu predviđena je i kada odgovorna osoba institucije ometa ili pokuša ometati prijavljivanje korupcije ili drugih nepravilnosti, ili omogućava ili tolerira poduzimanje štetnih radnji prema prijavitelju ili povezanim osobama te provodi bezrazložne postupke protiv prijavitelja ili povezanih osoba. Od 5000 do 15.000 KM bit će kažnjavana odgovorna osoba institucije ako, između ostalog, ne zaprimi prijavu podnesenu pisanim putem te o usmeno podnesenoj prijavi ne načini zapisnik ili službenu zabilješku, ali i ako bez odgađanja ne osigura zaštitu identiteta i osobnih podataka prijavitelja. Odgovorna i ovlaštena osoba morat će prijavitelja korupcije ili drugih nepravilnosti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja uredne prijave obavijestiti o ishodu postupka, odnosno o mjerama i aktivnostima koje su poduzete po podnesenoj prijavi.
Neistinite prijave
Kazne su, međutim, predviđene i za zviždače, tj. uzbunjivače.
“Kaznom od 1000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj osoba koja svjesno podnese prijavu korupcije ili drugih nepravilnosti za koju u trenutku podnošenja zna da nije istinita ili podnosi prijavu kojom se traži imovinska korist kao nagrada ili naknada za dostavljanje informacija i dokaza o korupciji ili drugim nepravilnostima”, navedeno je. Prijavitelj koji podnese prijavu u razumnom uvjerenju zaštićen je po osnovi ovog zakona i ne smije trpjeti štetne radnje zbog svoje prijave iako se utvrdi da navodi prijave učinjeni s razumnim uvjerenjem nisu točni.
On se neće smatrati materijalno, kazneno ili disciplinski odgovornim za stjecanje i razotkrivanje informacija u slučaju prijavljivanja korupcije i drugih nepravilnosti, osim u slučaju kada stjecanje informacija samo po sebi predstavlja samostalno kazneno djelo. Postupak u vezi sa zaštitom prijavitelja korupcije i drugih nepravilnosti je, kako je naglašeno, hitan i provodi se bez odgađanja. Identitet prijavitelja, odnosno podaci na temelju kojih se može otkriti identitet te drugi podaci iz prijave, ističe se, dostupni su isključivo odgovornoj ili ovlaštenoj osobi koja je zadužena za primanje takvih prijava i njihovu daljnju obradu.
Otvori KEKS Pay
