Nalazi vještaka, na temelju pregleda službene dokumentacije i analize terenskih podataka, otkrivaju sustavni kriminal i političko-pravne propuste koji su omogućili nelegalnu sječu i devastaciju šumskih resursa. Prema stručnom nalazu, tužitelj je u ovom slučaju Javno poduzeće Šumsko-gospodarsko društvo Šume Hercegovačko-neretvanske d. o. o. Mostar, osnovano na temelju odluke Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije broj 02-01-XV-050/05 od 21. lipnja 2005. godine. Odlukom, objavljenoj u Narodnim novinama HNŽ-a, definirano je da poduzeće preuzima gospodarenje šumama u državnom vlasništvu te koordinira poslove od zajedničkog interesa na području cijele županije.
Prikrivanje tragova
Međutim, iako su osnivanjem ovog poduzeća prestale s radom dotadašnje Šume Herceg Bosne na većinski hrvatskim područjima, na bošnjačkim područjima to se nikada nije dogodilo. Umjesto toga, privatne kompanije nastavile su raditi poluilegalno, bez ikakve kontrole i nadzora institucija, koristeći zakonske rupe i političke zaštitnike. Među tim poduzećima ističu se Konjičko, Srednjeneretvansko i Šume na kršu Srednjeneretvansko, koja i danas ilegalno eksploatiraju šumsko bogatstvo, dok vlasti Hercegovačko-neretvanske županije od toga nemaju nikakve financijske koristi. Vještak je pregledom službenih dokumenata i uvida u financijska izvješća potvrdio višestruke nepravilnosti u procesu eksploatacije šuma. Prije svega, nedostatak dozvola. Naime, ilegalna sječa šume odvijala se na područjima gdje nisu postojale valjane dozvole za sječu. Zatim, manipulira se količinama. U slučajevima gdje su koncesije formalno postojale, izvješća su lažirana kako bi se prikazivale manje posječene količine drva od onoga što je stvarno izneseno s terena. Zatim, zabilježeno je prikrivanje financijskih tragova. Prihodi od prodaje drvne mase završavali su na privatnim računima umjesto u javnim fondovima. Vještak vjeruje i da se radilo na uništavanju tragova. Nelegalni transporti obavljani su izvan radnog vremena, a dokumentacija je retroaktivno prilagođavana kako bi se izbjegle inspekcijske kontrole. Zanimljivo je da je vještak u nalazu jasno naveo kako istražna tijela nisu pravodobno djelovala, čime su dodatno omogućila nastavak devastacije prirodnih resursa. Nelegalna sječa šume prouzročila je štetu procijenjenu na 300 milijuna maraka, ali su stvarne posljedice vjerojatno mnogo veće. Uz financijski gubitak, prisutni su i teški ekološki problemi koji će dugoročno ugroziti cijelu regiju, poput erozija tla i rizika od klizišta. A upravo je to bio slučaj na području Konjica i Jablanice, koji su najteže stradali u poplavama i klizištima u listopadu prošle godine. Uništavanjem šumskih ekosustava smanjena je i sposobnost tla da zadrži vodu, što može dovesti do smanjenja podzemnih izvora i problema s pitkom vodom.
Sprega vlasti i pojedinaca
Osim ekoloških šteta, negativni učinci osjećaju se i u gospodarstvu. S obzirom na to da su koncesije i prihod od šumarstva trebali ići u javne fondove, krađa šume rezultirala je smanjenjem prihoda Županije, čime su dodatno oslabljeni kapaciteti za infrastrukturne projekte i javne usluge. Pitanje odgovornosti u ovom slučaju otvara niz političkih i pravosudnih dvojbi. Kako je moguće da institucije nisu primijetile devastaciju šuma koja traje godinama? Iako su pojedine ekološke organizacije i građani upućivali prijave nadležnim inspekcijama, reakcija pravosudnog sustava izostala je. Postoje indicije da je korupcijska mreža uključivala pojedince unutar samih institucija zaduženih za nadzor šumarstva, ali i institucije županijskih i federalnih vlasti. Čak i neovisno o boji stranačke iskaznice. Vještaci su identificirali potencijalnu povezanost privatnih poduzeća koja su eksploatirala šume s političkim strukturama, što je jedan od razloga zašto kaznene prijave nisu imale učinka. Krađa šuma u Hercegovačko-neretvanskoj županiji primjer je organiziranog ekološkog kriminala s dubokim korijenima u političko-korupcijskim strukturama. Ovaj slučaj je test postoji li uopće pravna država u HNŽ-u.
