Prema svemu sudeći, 2025. godina bila je rekordna kada promatramo financijske karakteristike čvrstih odnosa bosanskohercegovačke dijaspore s obiteljima. Ranije smo objavili da je, prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, u devet mjeseci 2025. godine ukupan iznos tekućih transfera dosegnuo broj od oko 4,3 milijarde maraka, što je u odnosu na isto razdoblje 2024. godine više za oko 156 milijuna maraka.
Brojčani pokazatelji
Pod pretpostavkom da se ovaj trend rasta nastavio i u posljednjem tromjesečju 2025. godine, iznosi tekućih transfera svakako će premašiti 5 milijardi maraka. Ako analiziramo kategorije novca tekućih transfera, vidljivo je kako su na prvom mjestu osobni transferi, odnosno novčane doznake iz inozemstva. Na kraju rujna 2025. godine one su iznosile 3 milijarde i 262 milijuna maraka, a u istom razdoblju 2024. godine taj broj bio je 3 milijarde i 66 milijuna maraka. Dakle, imamo skok od impresivnih 196 milijuna maraka. Nadalje, kada govorimo o ostalim transferima, na prvom su mjestu mirovine. koje su dosegnule iznos od 947 milijuna maraka.
Naravno, govorimo o devet mjeseci, tako da će podaci s kraja 2025. godine biti još impresivniji. Godinama građani BiH preživljavaju zahvaljujući pomoći obitelji i rodbine iz zemalja zapadne Europe. Najviše novca dolazi iz Njemačke, zemalja Skandinavije, Sjeverne Amerike, ali i iz susjednih zemalja. Tako da ovi podaci i nisu neka novost. Važno je istaknuti i metodološke razlike: Centralna banka BiH evidentira samo osobne transfere, dok Svjetska banka uključuje i tzv. kompenzaciju zaposlenih, što uključuje npr. plaće sezonskih radnika iz BiH u inozemstvu. Međutim, zanimljiv podatak objavio je Novi list.
Naime, strani radnici zaposleni u Hrvatskoj tijekom prvih devet mjeseci prošle godine u svoje matične zemlje poslali su gotovo 1,6 milijardi eura, a najveći dio tog novca završio je u Bosni i Hercegovini. Prema podacima Hrvatske narodne banke, radnici iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu uplatili su 326,6 milijuna eura, što čini oko petine svih doznaka stranih radnika iz Hrvatske. Time je BiH uvjerljivo prva zemlja po iznosu primljenog novca iz Hrvatske, ispred Nepala i Srbije. Veliki priljev novca izravno je povezan s činjenicom da su državljani BiH najbrojnija radna snaga među strancima u Hrvatskoj. Prema podacima hrvatskog MUP-a, tijekom prošle godine izdano je više od 160.000 dozvola za rad i boravak stranim državljanima, od čega najviše upravo državljanima BiH – više od 30.000 dozvola.
Važan poticaj osobnoj potrošnji
Novčane doznake iz dijaspore ostaju jedan od ključnih izvora prihoda za mnoga kućanstva u BiH, a njihova važnost dodatno se povećava u uvjetima ekonomske nesigurnosti i slabe domaće proizvodnje. S obzirom na činjenicu da čine više od 10% BDP-a BiH, dijaspora ne samo da podržava pojedinačna kućanstva već izravno doprinosi makroekonomskoj stabilnosti zemlje.
O ekonomskim prednostima koje bosanskohercegovačka dijaspora ima za novčane tokove u BiH, ali i ukupnu ekonomsku sliku, uključujući i ključni pokazatelj gospodarske snage jednog društva, a to je vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji, odnosno bruto domaći proizvod (BDP), na prilično ilustrativan način progovaraju i podaci koje je objavio Eurostat.
Riječ je o karti koja pokazuje utjecaj osobnih transfera na gospodarstva zemalja Europske unije, EFTA-e i zemalja kandidatkinja za EU, a na njoj je vidljivo kako je BiH na drugom mjestu, odmah iza Kosova, kada je riječ o suficitu osobnih transfera i udjelu koji imaju u bruto domaćem proizvodu.
Novčana ulaganja dijaspore u domovinu važan su poticaj osobnoj potrošnji u Bosni i Hercegovini, što u pravilu generira i značajan dio ekonomskog rasta zemlje koja je, treba biti realan, na samom europskom dnu kada govorimo o životnom standardu koji je ionako načet snažnim inflacijskim pritiscima. Pritom valja uputiti i na izrazitu neujednačenost rasta osobnih primanja s porastom troškova života koja je vidljiva kroz prosječne mjesečne troškove četveročlane obitelji.
Oni su u studenome prošle godine, u skladu s izračunom Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, iznosili 3355,25 KM, uz prosječnu neto plaću koja je za listopad iznosila 1632 KM.
Otvori KEKS Pay
