Početak pune primjene europskog sustava ulaska/izlaska (EES), a koji od građana BiH traži biometrijske podatke prilikom prelaska u Europsku uniju, osim nešto većih zadržavanja na granici, a što je dijelom posljedica dolaska/odlaska dijaspore tijekom Uskrsa po gregorijanskom i julijanskom kalendaru, aktualizirao je davno načetu tematiku broja, dostupnosti i opremljenosti međunarodnih graničnih prijelaza između dviju država, pri čemu se i brzim pregledom te analizom može izvući zaključak kako, s obzirom na opseg prometa, a poglavito onog robnog, stanje ni izdaleka nije idealno, piše portal Večernjeg lista BiH.
Promet roba
Pitanje (ne)otvaranja graničnog prijelaza kod Gradiške samo je vrh ledenog brijega izazova u međudržavnom prometu koji traže rješavanje na nekoliko kolosijeka, počevši od gradnje novih prijelaza, osobito na jugu zemlje, pa do činjenice da su potrebne daljnje aktivnosti kako bi veći broj postojećih prijelaza dobio status koji bi omogućio veću protočnost roba. Podsjećamo, u ovom trenutku status BIP-a (mogućnost prijevoza za sve vrste roba) imaju samo dva granična prijelaza u BiH, i to postojeći prijelaz Gradiška/Stara Gradiška te Bijača/Nova Sela u Hercegovini, a rezultat je činjenica da brojni izvoznici moraju voziti po nekoliko stotina kilometara, često po loše prohodnim cestama, kako i došli do prijelaza preko kojega će plasirati svoju robu na europska tržišta.
Na nedavnoj sjednici Skupštine Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine moglo se čuti kako gospodarstvo BiH godišnje trpi štetu od oko milijardu KM zbog dugih čekanja na granicama. Nadalje, osim novog prijelaza kod Gradiške, koji nije u funkciji, valja uputiti i na činjenicu da granični prijelaz Svilaj još uvijek nema stalno riješen status, već Vijeće ministara svake godine donosi posebnu odluku kojom se ovaj GP otvara za međunarodni promet putnika i određenih vrsta roba (bez veterinarske inspekcije). Osposobljavanje navedenih dvaju graničnih prijelaza u smislu iskorištavanja njihovih punih mogućnosti, odnosno potencijala za prijevoz svih vrsta robe, u svakom bi slučaju bilo od iznimne koristi za bosanskohercegovačke gospodarstvenike, koji muku muče s malim brojem osposobljenih graničnih prijelaza, ali i za prijevoznike općenito koji su, podsjećamo, i dalje u podređenom položaju u odnosu na kolege iz Europske unije uslijed pravila 90/180. Kako bi se protočnost robnog prometa digla na višu razinu, struka je mišljenja kako bi Svilaj, ali i Izačić, trebao dobiti status BIP-a, dok bi se stanje moglo popraviti i omogućavanjem prijevoza roba koje podliježu fitosanitarnoj kontroli preko graničnih prijelaza Orašje, Kamensko i Ivanica.
Istodobno, velike nade u smislu mogućnosti rasterećenja prometa polažu se i u gradnju novog graničnog prijelaza Doljani koji je, kao i brojni drugi projekti, svojevrsna žrtva političke krize koja generira konstantna kašnjenja u usvajanju državnog proračuna.
Ubrzanje procedura
Ipak, unatoč svemu, Republika Hrvatska nastoji, koliko joj to dopuštaju europska pravila, olakšati i ubrzati proces prelaska granice te je, kako je nedavno objašnjeno, određivanjem i označavanjem trakova namijenjenih za registraciju u EES-u, uporabom mobilnih uređaja za uzimanje biometrije na prometnim tracima te reorganizacijom posla, utjecaj registracije u EES-u na produljivanje čekanja na graničnim prijelazima sveden na najmanju moguću mjeru. U vršnim opterećenjima angažira se dodatan broj policijskih službenika, koji putem mobilnih uređaja uzimaju biometriju putnika na prometnim trakovima prije dolaska vozila do kontrolne kućice, čime se isključuje potreba izlaska osobe iz vozila. Na potezu je BiH, koja treba ubrzati procese kako bi dvije zemlje imale što veći broj kvalitetnih i protočnih graničnih prijelaza.
Otvori KEKS Pay
