Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Više od polovine umrlih u BiH ubiju kardiovaskularne bolesti

Žene češće umiru od moždanog, a muškarci od srčanog udara. Zabrinjava i to što, za razliku od svjetskih zemalja, broj oboljelih ne opada, nego raste
31. siječnja 2022. u 18:10 0 komentara 206 prikaza

I dok se posljednje dvije godine gotovo sva pozornost usmjerila na pandemiju koronavirusa, zaboravili smo da se BiH već godinama bori s jednom drugom epidemijom koja godišnje odnese stotine života, a koja se pojavom COVID-19 samo pojačala, piše Večernji list BiH.

Podaci za zabrinutost

Riječ je o kardiovaskularnim bolestima koje su još uvijek najčešći uzročnik smrti stanovnika u Bosni i Hercegovini. Udio umrlih od kardiovaskularnih bolesti u našoj zemlji godišnje je veći od 50 posto, dok se u razvijenim zemljama taj broj kreće oko 20 posto, što je ogromna razlika, upozorio je nedavno prof. dr. Elmir Jahić, kardiolog. Zabrinjavajuće je i to što, za razliku od svjetskih zemalja, broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, koje uključuju srčane bolesti i moždani udar, ne opada, nego raste. Posljednji podaci Zavoda za javno zdravstvo FBiH o zdravstvenom stanju stanovništva pokazuju kako je vodeći uzrok smrti žena u 2019. bio moždani udar, koji je imao stopu od 103,3 na 100.000 stanovnika, što predstavlja porast u odnosu na 2018., kada je ta stopa iznosila 92,5 na 100.000, a u 2017. 87,4 na 100.000 stanovnika. U 2019. muškarci su najčešće umirali od akutnog infarkta miokarda - stopa 120,6 na 100.000 stanovnika, što je povećanje u odnosu na 2018. - 107,6 na 100.000, i još više u odnosu na 2017. - 99 na 100.000. Najveći uzročnik rasta oboljelih, a time i umrlih su životne navike stanovnika BiH, dok se neki slučajevi povezuju s koronavirusom.

Iz Klinike za neurologiju Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru nedavno su potvrdili kako je porastao broj osoba koje su imale moždane udare nakon zaraze koronavirusom. Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica upozorili su kako su kardiovaskularne bolesti odgovorne za 17,5 milijuna smrti godišnje te daju smjernice što svaki pojedinac može poduzeti kako bi prevenirao i kontrolirao kardiovaskularne bolesti te smanjio izloženost faktorima rizika. Tu je prvenstveno, smatraju stručnjaci Instituta, potrebno obratiti pozornost na uporabu duhanskih proizvoda, nepravilnu prehranu, nedovoljno tjelesne aktivnosti...

Prednosti prestanka

Naglašavaju kako se zdravim životnim stilovima može izbjeći najmanje 80 posto prijevremenih smrti od srčanih bolesti i moždanog udara. Male promjene u životnim navikama, kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja, mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca. Korištenje duhanskih proizvoda i pasivna izloženost duhanskom dimu godišnje ubiju šest milijuna ljudi te se procjenjuje da uzrokuju gotovo 10 posto kardiovaskularnih bolesti. Pasivna izloženost duhanskom dimu godišnje ubije 600.000 ljudi, a 28 posto od tog broja su djeca. Iz INZ-a navode i podatak istraživanja Svjetske kardiološke federacije i Svjetske zdravstvene organizacije kako je unutar dvije godine nakon prestanka pušenja rizik od koronarne srčane bolesti značajno smanjen.

Petnaest godina nakon prestanka razina rizika od kardiovaskularnih bolesti ista je kao i kod nepušača. S drugim nezaraznim kroničnim bolestima, kardiovaskularne bolesti doprinose siromaštvu, posebice u zemljama niskog i srednjeg dohotka. Posljedično, kardiovaskularne bolesti predstavljaju veliki teret za ekonomije zemalja. - Teret kardiovaskularnih bolesti može se smanjiti. Važno je da svi počnemo djelovati odmah - preporučuju iz INZ-a.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.