Plakati dragog vođe, Velikog Brata, s natpisima “Veliki Brat te gleda” dominiraju gradom. Sveprisutni telekrani (TV uređaji koji primaju i emitiraju signale) nadziru privatne i javne živote stanovništva, svaki postupak i izgovorenu riječ, 24 sata na dan. Ovo je kratak opis distopijskog društva budućnosti iz znanstveno-fantastičnog romana pod nazivom “1984.”, koji je još davne 1949. godine objavio britanski književnik George Orwell.
Nameće se pitanje koliko smo blizu takva scenarija. Ako je suditi po panici i buri koju je podigla kontroverzna danska inicijativa “Chat Control”, o kojoj bi se u listopadu trebalo glasovati u Europskom parlamentu, laganim, ali sigurnim koracima idemo prema sličnom scenariju poput onog koji je veliki Orwell opisao u svom besmrtnom književnom klasiku. Naime, Uredbu za sprječavanje i borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu – tako se službeno naziva prijedlog europske regulative (Regulation to Prevent and Combat Child Sexual Abuse), Europska komisija prvi je put predstavila još u svibnju 2022. godine.Od tog dana ovaj prijedlog naišao je na jak otpor i nije osigurao potrebnu većinu glasova među državama članicama u Vijeću EU-a. Europski je parlament u studenome 2023. zauzeo gotovo jednoglasan stav protiv neselektivnog skeniranja, zalažući se za ciljani nadzor isključivo na temelju sudskog naloga i samo za osobe osumnjičene za kaznena djela.
Predsjedanje Vijećem EU-a u srpnju je preuzela Danska, predlagač sporne regulative, pa je kao zagovornik Chat Controla postavila njegovo usvajanje kao jedan od svojih prioriteta, u cilju mogućeg izglasavanja već do sredine listopada 2025.
Chat Control
Unatoč iznimno sporom napretku kroz institucije EU-a, danski je prijedlog sve bliže službenom izglasavanju u Europskom parlamentu. Kako se bliži listopad, sve su jači glasovi protivnika ove, po mnogima, iznimno kontroverzne europske regulative. Danski prijedlog, poznat još i kao “Chat Control” (“kontrola razgovora”), nesumnjivo je nastao s plemenitom nakanom kako bi zaštitilo najosjetljiviji dio populacije - djecu od seksualnog zlostavljanja na internetu. Ali sporne su predložene metode za njegovu realizaciju te su izazvale kritike i bojazan od masovnog nadzora komunikacija Europljana bez presedana u dosadašnjoj praksi. Ključna je odredba ove regulative koja bi obvezala pružatelje usluga internetskih komunikacijskih aplikacija, poput WhatsAppa, Signala, Telegrama, ali i e-mail servisa, na skeniranje svih privatnih poruka, fotografija i datoteka korisnika u potrazi za materijalom koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece. Najsporniji je zahtjev da se nadzor provodi čak i nad end-to-end šifriranom komunikacijom. Riječ je o komunikaciji koja je zaštićena enkripcijom, pa njezine sadržaje mogu vidjeti samo pošiljatelj i primatelj. Drugim riječima, ako bi se danska ideja “Chat Control” htjela primijeniti u praksi, to bi značilo kako bi bilo nužno otključati enkripciju i dati pristup svim sadržajima trećoj strani. Kako piše Bug.hr, renomirani hrvatski informatički časopis, stručnjaci za sigurnost upozoravaju kako bi jedini tehnički izvediv način za to bio primjena tzv. skeniranja na strani klijenta. To podrazumijeva da bi se sadržaj poruke i datoteke analizirao na samom uređaju korisnika prije nego što se sadržaj šifrira i pošalje, čime se u potpunosti potkopavaju svrha i sigurnost enkripcije.S jedne strane, zagovornici davanja mogućnosti policijskim strukturama za pregledavanje chatova prije enkripcije mišljenja su kako je riječ o glavnoj alatki za borbu protiv terorizma te materijala vezanih uz seksualno zlostavljanje djece (CSAM - Child Sexual Abuse Material).S druge pak strane, kritičari (stručnjaci kibernetičke sigurnosti, aktivisti vezano uz digitalna prava) ističu kako bi uvođenje Chat controla pokrenulo opći i neselektivni nadzor komunikacije svih građana Europske unije, oslabilo sigurnost OS-ova i uređaja te ugrozilo privatnost podataka obveznim otvaranjem “stražnjih vrata” do kriptirane komunikacije.
Problem “stražnjih vrata”
Ovdje je, prije svega, riječ o potencijalnim sigurnosnim, etičkim i tehničkim problemima koji su vezani uz spornu regulativu. Stručnjaci su poprilično skeptični, ponajprije u pogledu cijene takvog sustava, a sumnja se i u njegovu izvedivost. Globalni nadzor koji bi ovaj prijedlog mogao donijeti sa sobom, osim što je u suprotnosti s Poveljom EU-a o temeljnim pravima, a napose s pravom na privatnost i zaštitu osobnih podataka, također je u suprotnosti s temeljnim demokratskim načelima. “Stražnja vrata” u enkripciji ne bi samo služila za identifikaciju kriminalaca i kriminalnih aktivnosti već bi ogolila i kao na dlanu izložila osjetljive osobne korisničke podatke (zdravstvene, financijske i ostale) zlonamjernim pojedincima i skupinama, stranim i nerijetko nedobronamjernim vladama...
U ovom trenutku tek tri države članice Europske unije izjasnile su se protiv, njih 15 načelno podržava prijedlog, a čak devet ih je neodlučno.
Iako je primarna namjera zaštita djece, ovaj prijedlog, prema kritičarima koje predvodi europarlamentarac Patrick Breyer i inicijativa “Fight Chat Control”, znači otvaranje vrata masovnom nadzoru bez presedana u povijesti Europe. Protivnici upozoravaju kako bi cijena cijele priče mogla biti visoka. Automatizirani skeneri, mišljenja su u inicijativi “Fight Chat Control”, ne razlikuju uvijek kriminalne sadržaje od bezazlenih fotografija ili privatnih šala. Marko Rakar, politički konzultant i savjetnik na području informatičkih sustava, kaže kako smjernica neće postići ništa, a samo će naljutiti milijune ljudi, prenosi 24sata.
- Ovo je čisti pokušaj da policija, određene službe, kao i svi zainteresirani, neometano čitaju WhatsApp i slične aplikacije jer im prave probleme. Da bi se to postiglo, kao izgovor se koristi dječja pornografija. WhatsApp i Signal imaju enkriptirane poruke koje su čitljive samo na mobitelima korisnika koji ih razmjenjuju, a ovim bi se postiglo da poruke budu čitljive svima. Rakar dijeli mišljenje europarlamentarca iz Njemačke Patricka Breyera, koji zakon uspoređuje s vladinom ugradnjom špijunskog softvera. I mnogi hrvatski računalni stručnjaci skeptični su zbog ove inicijative. Sličnog je mišljenja i Sandi Dizdarević, bh. stručnjak za sigurnost i sveučilišni profesor, koji smatra kako se pod izgovorom koji bi malo tko mogao dovesti u pitanje pokušava provesti pojačani masovni nadzor.
Glasovanje o spornom prijedlogu europske regulative zakazano je za 14. listopada. Bit će to dan odluke koji će pokazati hoće li EU postati globalni predvodnik u zaštiti djece od seksualnog zlostavljanja na internetu ili će, kako kritičari tvrde, otvoriti Pandorinu kutiju masovnog digitalnog nadzora.Možda će se građani Europske unije tog dana probuditi s porukom na WhatsAppu ili nekoj drugoj chat aplikaciji sa slikom brkatog čovjeka s hipnotičkim pogledom iz filmskog prikaza Orwellove “1984.”, ispod kojeg će pisati zlokobno crvenim slovima “Veliki Brat vas gleda”.
Otvori KEKS Pay
