Diljem Hercegovine proteklih dana odjekuju vatrogasne sirene. Vatra je ovog ljeta postala naša svakodnevica, a nažalost, ljeto je tek u povojima ako gledamo kalendarski, stoga moramo i idućih tjedana biti spremni na sve, piše Večernji list BiH.
Ekstremna vrućina
Temperaturni ekstremi koji su pogodili cijeli svijet nisu mimoišli ni našu zemlju. Prošli lipanj bio je treći najtopliji u povijesti mjerenja, uz, naravno, posljednja dva, a najtopliji u zapadnoj Europi otkad postoje mjerenja - i to je naša realnost. Dugoročno, nema naznaka da će biti bolje, a stručnjaci kažu da će ekstremnih nevremena, u koja svrstavamo i ovako vrela ljeta, biti još puno. U kakvoj se situaciji nalazimo, govori i činjenica da je 2300 ljudi izgubilo život u toplinskim valovima i olujama prošlog lipnja. Ako isključimo BiH i okrenemo se na trenutak Europi, pogledat ćemo prema Francuskoj, gdje su izgorjele tisuće hektara šume, evakuirane su stotine ljudi; u Španjolskoj je dvoje poginulo u požarima; Makedonija je proglasila krizno stanje na 30 dana zbog sve većeg broja šumskih požara; na terenu je i vojska… Još prije tri godine, 2022., u nešto svježijem ljetu od 2023., 2024. i 2025. godine, UN je upozorio vlade svijeta i istaknuo da su nespremne na sve veće opasnosti od velikih šumskih požara. - Zagrijavanje planeta i promjena načina na koji se obrađuje zemljište znače više šumskih požara, koji će sve češće izbijati diljem svijeta u idućim desetljećima, što će izazvati zagađenje dimom i druge probleme s kojima se svjetske vlade nisu spremne suočiti - naveli su u izvješću. Vjerojatnost katastrofalnih šumskih požara na globalnoj razini mogla bi narasti za više od 50 posto do kraja ovog stoljeća, naveli su, ali mi ne bismo išli tako daleko. Jer katastrofalni požari već su sada naša vjerojatnost. Jesmo li sami tome krivi? Apsolutno. Posljednjih dana, dok je gorjelo i gori oko Gruda, Ljubuškog, Mostara…, čuli smo nekoliko zanimljivih zapažanja ljudi s iskustvom. - Prije se ovo nije događalo, a požar ničemu nije naštetio iako ga nismo imali čime gasiti. Zašto? Zato što su ljudi radili, ni jedna kuća nije bila obrasla raslinjem, koze, ovce, krave… pobrstile bi travu, lišće, ljudi su se grijali na drva. Danas je sve šuma i zato postoje područja koja gasimo danima, gutamo opasni dim, riskiramo ljudske živote. Požari na moru pokazuju svu ljudsku pohlepu. Bitno je da je apartman čist, a to što je oko njega sve zaraslo i nečisto, to nikoga nije briga. Onda dođe požar i u trenu sve nestane - jedno je od zapažanja koje je, bilo nekome pravo ili krivo, na mjestu. - Nekontrolirani i razorni požari postaju očekivani dio sezonskih kalendara u mnogim dijelovima svijeta - kazao je jedan od autora UN-ova izvješća iz 2022. Andrew Sullivan. Zaključak je bio da države previše resursa troše na borbu protiv požara, umjesto na prevenciju. - Prevencija zapuštenih poljoprivrednih područja i upravljanje šumama uključuju stvaranje zaštitnih zona, razvoj sustava za rano upozoravanje, brzu reakciju i edukaciju stanovništva. Također, nužno je uvesti strože kontrole. Građani svojim savjesnim ponašanjem u vrijeme velikog rizika od nastanka požara mogu uvelike olakšati posao vatrogascima: opreznim rukovanjem vatrom, čišćenjem okućnica od gorivog materijala, pravodobnim dojavama svih sumnji na mogućnost nastanka požara, osiguravanjem prolaza vatrogasnim vozilima, omogućavanjem nesmetanog rada kanadera, suradnjom s vatrogascima - navodi se u jednom od upozorenja DHMZ-a, koje je prilagođeno svim državama.
Ukloniti raslinje
I savjeti vatrogasnih stručnjaka prilagođeni su dobu u kojem živimo te i oni savjetuju održavanje vlastitih zemljišta kako ne bi došlo do katastrofe. - Sve manje ljudi živi na selu i bavi se poljoprivredom, što dovodi do rasta zapuštenih parcela obraslih gustom vegetacijom. Ako je raslinje prorijeđeno, pogotovo ako je riječ o šumi, požar se u normalnim uvjetima, kada nemamo jak vjetar, sporije širi. Kod visokih stabala potrebno je potkresati niske grane.
Ne preporučuje se uklanjanje listopadnih stabala. Moguće je ukloniti raslinje prije dolaska fronte požara ili pokušati zaštititi prostor polijevanjem vodom. Ako imate vremena i mogućnosti, pokušajte napraviti brazdu traktorom ili motokultivatorom kako bi uzorana zemlja bila brana nadolazećem požaru. U vrijeme požarne sezone zabranjeno je svako spaljivanje. Nikako nemojte spaljivati pojas trave između vaše parcele i požara. Iako takva radnja teoretski može pomoći, u slučaju promjene smjera vjetra možete izazvati dodatne probleme - navodi se u jednom od vatrogasnih savjeta. Sve ovo što se događa svima nam je poziv na buđenje. "Vatra je dobar sluga, ali loš gospodar", davno je rečeno.
Otvori KEKS Pay
