Bosanski Brod bio je posljednja u nizu općina koje su pale u napredovanju srpskih snaga u Bosanskoj Posavini na jučerašnji dan, 6. listopada 1992. godine, piše Večernji list BiH. Bila je to završnica operacije Koridor u kojoj je srpska strana angažirala čak dva korpusa JNA i kasnije vojnih snaga te zaraćene strane. Bilo je to i vrijeme kada Vijeće sigurnosti UN-a nalaže povlačenje postrojbi Hrvatske vojske, ali i nesloge te potpunog izostanka potpore središnjih vlasti iz Sarajeva strukturama Herceg Bosne i Hrvatskoga vijeća obrane.
Kasnije tvrdnje kako je hrvatska strana prodala Bosansku Posavinu ruganje su stotinama žrtava, ali i srpske. Naime, u četveromjesečnoj operaciji Vojske Republike Srpske poginula je doslovno cijela brigada - oko 850 vojnika. Operacija “Koridor 92.” počela je u lipnju 1992. godine i trajala do 6. listopada 1992. godine.
Prvo palo Brčko
Cijeli cilj operacije bio je usmjeriti napore na probijanje teritorijalnog koridora od Srbije prema Bosanskoj Posavini, čime bi se omogućila veza između Srbije i Srpske Krajine. Bitka za Bosansku Posavinu bila je teška, s velikim gubicima s obiju strana. Najvažniji gradovi i općine padali su jedni za drugima.
Ključ je bio u oklopu i broju vojnika. Prvi je pao Brčko u lipnju 1992. godine. Grad je bio strateški važan jer je omogućio kontrolu nad cestom koja povezuje Bosansku Posavinu s ostatkom Republike Srpske. Sljedeća je bila Modriča, koja je izgubljena krajem lipnja 1992. godine. Ovaj napad bio je ključan jer je srpskim snagama omogućio bolji pristup Savi i prodor prema južnijim dijelovima Bosanske Posavine. Srpske trupe su 4. i 5. srpnja 1992. godine zauzele Derventu, još jedan ključni grad u Bosanskoj Posavini. Uslijedio je pad Odžaka 12. srpnja 1992. godine, važne općine koja je imala strateški značaj zbog svoje blizine rijeke Save. Pad Odžaka stvorio je uvjete za potpunu blokadu teritorija pod kontrolom HVO-a u Bosanskoj Posavini. S takvim napretkom srpske trupe su nastavile s napadima prema Bosanskom Brodu, što je bio ključni cilj operacije Koridor ‘92.
Bitka za Bosanski Brod počela je 30. rujna 1992. godine i završila 6. listopada, kada su srpske snage potpuno zauzele grad. Pad Bosanskog Broda omogućio je srpskim snagama pristup rijeci Savi, što je bilo od presudne važnosti za daljnju vojnu logistiku i osiguranje teritorijalne povezanosti s ostatkom Srbije. Tijekom operacije, koja je trajala od 24. lipnja do 6. listopada 1992. godine, hrvatske snage pretrpjele su velike gubitke. Vojska Republike Srpske imala je gubitke od oko 850 vojnika. Zauzimanje ključnih gradova i općina, uz stalni napredak prema Bosanskom Brodu, nije zaustavilo srpske snage koje su imale jasnu prednost u vojnoj opremi i brojnosti. Srpske snage imale su veliku nadmoć u odnosu na hrvatske postrojbe. Na početku operacije VRS je raspolagao s oko 40.800 vojnika, a do kraja prve faze operacije broj vojnika povećan je na 54.660. S druge strane, hrvatske snage, uključujući HVO i HV, imale su oko 20.000 vojnika, ali taj broj je do listopada značajno smanjen, a vojska je bila iscrpljena te pretrpjela velike gubitke u ljudstvu i opremi. Uz to, politička nesloga i smanjenje potpore od Sarajeva dodatno su oslabjeli obrambene snage u Posavini.
Nesloga i rezolucija UN-a
Jedan od ključnih čimbenika koji su pridonijeli porazu HVO-a u Bosanskoj Posavini bili su politička nesloga i nesposobnost koordinacije između različitih vojnih i političkih struktura. Naime, vodstvo iz Sarajeva nije pružilo odgovarajuću potporu obrani Posavine, a situacija unutar HVO-a bila je zbunjujuća zbog unutarnjih sukoba i nesuglasica. Osim toga, politički pritisak i odluke međunarodne zajednice, poput rezolucija UN-a koje su zahtijevale povlačenje Hrvatske vojske iz Bosne i Hercegovine, onemogućili su vođenje obrane. Na terenu, ovo neslaganje dodatno je pogoršalo borbenu učinkovitost hrvatskih postrojbi. Mnogi vojnici HVO-a i HV-a jednostavno su napustili svoja borbena mjesta, dok su drugi bez podrške pokušavali organizirati protunapade koji su bili nedovoljni da zaustave napredovanje srpskih snaga. Gubitak teritorija u Bosanskoj Posavini imao je dugoročne posljedice na daljnji tijek rata. Osim što su strateški važna područja pala pod kontrolu Srba, politički pad u Bosanskoj Posavini imao je i moralni utjecaj na hrvatske snage i stanovništvo, dok su lokalne žrtve gubitka postajale trajni podsjetnik na propast obrane ovog vitalnog teritorija.
Otvori KEKS Pay
