Prošle su 33 godine od stravičnog zločina nad 67 Hrvata

Hrvatsko selo Briševo i dalje čeka pravdu, Vojska RS-a pogubila je čitave obitelji

Katolički tjednik
25.07.2025.
u 18:02

Poruke suosjećanja s patnjama briševskih Hrvata uputili su i brojni predstavnici hrvatskoga naroda, kako iz BiH tako i iz Republike Hrvatske

Samo nekoliko kilometara južno od Prijedora, u okviru župe Stara Rijeka, smjestilo se hrvatsko selo Briševo, mjesto najmasovnijeg zločina nad Hrvatima u Domovinskom ratu, a koji su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske u kampanji etničkog čišćenja nehrvatskog stanovništva ovoga dijela Bosne i Hercegovine, tijekom bezumnog pohoda koji je rezultirao ubojstvom 67 Hrvata, civila, starosti od 14 do 81 godine, žena, djece, staraca...

Važnost sjećanja

Misu za ubijene Hrvate u Briševu služio je banjolučki biskup Željko Majić, koji je u propovijedi uputio na važnost očuvanja sjećanja na nevine žrtve. Prije toga nekoliko izaslanstava položilo je vijence i zapalilo svijeće za žrtve pokolja u prijedorskom selu. Među ostalima, tamo su bili hrvatski potpredsjednik Republike Srpske Davor Pranjić, zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić i generalni konzul Republike Hrvatske u Banjoj Luci Zoran Piličić. Oni su istaknuli kako je važno očuvati sjećanje na nevine žrtve, ali i podržati ovaj kraj. Složili su se kako je ovo područje infrastrukturno zapušteno te su najavili zajednički poduprijeti projekte kojima bi se olakšao dolazak i boravak ljudi na prijeratnim ognjištima.

Poruke suosjećanja s patnjama briševskih Hrvata uputili su i brojni predstavnici hrvatskoga naroda, kako iz BiH tako i iz Republike Hrvatske. Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH Dragan Čović u objavi na mrežama podsjetio je kako je ovo 33. obljetnica stravičnog zločina nad 67 Hrvata u selu Briševo, koji je 1992. godine počinila Vojska Republike Srpske.

- Dok se danas diljem BiH prisjećamo boli i patnje svih nevinih žrtava, ujedinjeni smo u traženju pravde koja ni nakon više od tri desetljeća nije zadovoljena - poručio je Čović.

Ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman odao je počast žrtvama zločina nad hrvatskim civilima u selu Briševo pokraj Prijedora, počinjenog 24. i 25. srpnja 1992. U brutalnom napadu pripadnika Vojske Republike Srpske usmrćeno je 67 civila hrvatske nacionalnosti, među kojima je najmlađa žrtva imala tek 14 godina. - Osim simboličnog čina komemoracije i sjećanja, ključno je inzistirati na pravdi - odnosno na kažnjavanju neposrednih izvršitelja, ali prije svega onih koji su taj zločin osmislili i naredili - naveo je.

Kampanja Vojske RS-a

Posljednji srpanjski dani vrijeme su koje osobito teško pada svima onima koji su nekoga izgubili u ovom ratnom zločinu, sjećanje na njih, naravno, traje cijele godine, no emocije su posebno jake uoči i tijekom obilježavanja. Preživjeli i rodbina već 33 godine zaredom postavljaju isto pitanje - zašto su vojnici 5. kozaračke brigade i 6. krajiške brigade iz Sanskog Mosta napali selo koje se nalazilo daleko izvan zone ratnog djelovanja, naseljeno isključivo civilima. Odgovor na pitanje složen je i protumačiti ga se može jedino kroz analizu sveobuhvatne kampanje Vojske Republike Srpske u ljeto 1992. godine na širem prostoru Prijedora. Vrijeme je to u kojemu su ljudi ubijani isključivo uslijed činjenice da su pripadali drugom narodu, a odjeci zločina i zaglušujuća tišina kojom odzvanjaju prijedorska polja smrti i danas progovaraju o brojnim, na najokrutnije načine, ugašenim ljudskim sudbinama. Ono što je svojevrsni značaj ovog masovnog zločina proizlazi iz činjenice da su u njemu ubijene cijele obitelji - Matanovića 13, Buzuka 10, Ivandića devetero, Marijana sedmero, Mlinara i Komljena po petero..., dok je najmlađa žrtva bio Ervin Matanović (14), a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač.

Briševo, selo koje traži pravdu, kao svojevrsni simbol stradanja Hrvata u ovom dijelu BiH, također je i lokalna zajednica koja traži strateški pristup svih razina vlasti, pri čemu je jasno kako raste potreba za osnaživanjem aktivnosti koje bi vodile unaprjeđenju materijalnog i ekonomskog stanja u prijedorskom kraju kako bi se, koliko je to moguće u današnjem vremenu, stvorili preduvjeti za povratak u rodni kraj, ali i održivi opstanak. A toga nema bez infrastrukture, ali i osnaživanja lokalnog gospodarstva koje svima onima koji žele živjeti u ovom mjestu prekrasne prirode i iznimnog potencijala treba ponuditi mogućnost ugodnog i materijalno sigurnog boravka.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata